Obilježavanje praznika sa komšijama i prijateljima različitih vjeroispovijesti tradicija je i pravi primjer suživota u Bosni i Hercegovini i Sarajevu.
Božić, Uskrs, Bajram, praznici su koji su oduvijek okupljali prijatelje.
Proslavljena bh. režiserka Jasmila Žbanić na svom je Facebook profilu podjelila predivan prizor, divno raspoloženje i blagdanski dekor.
“Redovan uskršnji ručak sa mojim najdražim Fra Mile Babić i prijateljima iz Sarajeva. Muharem Serbezovski pjeva. Samo u Bosni”, napisala je Žbanić.
Svakako da je ovakvih proslava danas bilo mnogo u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Uskrs je najveći kršćanski blagdan, kojim se slavi središnji događaj kršćanstva – Kristovo uskrsnuće od mrtvih.
U ranokršćansko doba Uskrs se slavio svake nedjelje, a od sredine II. stoljeća Kristovo uskrsnuće počelo se slaviti jedanput godišnje.
Blagdan Uskrsa slavi se u prvu nedjelju nakon prvoga proljetnoga punog mjeseca (uštapa).
Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. marta i 25. aprila, onda Uskrs može biti samo unutar toga vremena.
Još su najranije kršćanske zajednice, po uzoru na pashalno bogoslužje, provodile uskrsnu noć u bdijenju, čitanju biblijskih tekstova i molitvama u očekivanju ponovnoga dolaska Gospodnjega.
Od III. stoljeća zaživjela je praksa krštenja katekumena u uskrsnoj noći, a od IV. stoljeća Uskrs se slavi tri dana – počinje s večerom Gospodnjom na Veliki četvrtak, preko Velikoga petka i Velike subote, a završava uskrsnim vesperama – vrhunac slavlja čini bdijenje noć uoči Uskrsa.
Priprema za Uskrs je 40-dnevni post što počinje na Pepelnicu, kao vrijeme sjećanja na krsna obećanja i pokoru.
Uskrsna je nedjelja jednako tako početak uskrsnoga ciklusa Pentekoste, koji se zaključuje svetkovinom Duhova.