Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović u saopštenju navodi kako, danas izrečena, presuda Višeg suda u Beogradu bivšem pripadniku Armije Republike Bosne i Hercegovine Huseinu Mujanoviću predstavlja nastavak progona države Srbije nad građanima Bosne i Hercegovine.
Podsjetimo, u ponovljenom suđenju, Husein Mujanović, bivši pripadnik Armije BiH, osuđen je na 10 godina zbog zlostavljanja srpskih civila.
“Srbija je u presudama Haškog tribunala i Međunarodnog suda pravde presuđena da je učestvovala u međunarodnom sukobu na teritoriji Bosne i Hercegovine, te kao država agresor nema kredibilitet da procesuira građane Bosne i Hercegovine.
To su potvrdili i sudovi u Londonu i Beču, u slučajevima Divjak i Ganić, kada su jasno kazali da se pred pravosudnim organima Srbije ne može očekivati objektivan proces”, stoji u saopštenju.
Ako postoji osnov, Huseinu Mujanoviću je mogao suditi samo Sud BiH, a pošto je Srbija sve vrijeme to odbijala, Džaferović tvrdi kako je presuda suda u Beogradu nije ništa drugo nego politički motivisan progon.
“Također, najava zvaničnika Srbije, na čelu sa predsjednikom te države, da će okončati ovu praksu pokazala se kao licemjerje, te je sasvim jasno da je cilj države Srbije da putem svog represivnog aparata zastrašuje i politički progoni državljane Bosne i Hercegovine, što ne može ostati bez posljedica na odnose između dvije države”, navodi predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Džaferović naglašava i da će u predstojećem periodu institucije države Bosne i Hercegovine intenzivirati komunikaciju prema institucijama Evropske unije i državama članicama o tome da Srbija, kao kandidat za EU, pruža zaštitu osuđenim ratnim zločincima poput Novaka Đukića, odugovlači suđenje za ubistvo 1.300 Bošnjaka u Kravici i pruža zaštitu od suđenja visokim oficirima pri Glavnom štabu VRS-a Svetozaru Kosoriću, Radoslavu Jankoviću, Milomiru Savčiću i Brani Pećancu koji se terete za genocid u Srebrenici.
Džaferović ističe da ovakvim stavom Srbija najbolje pokazuje kontinuitet svojih namjera prema BiH i bošnjačkom narodu.
Podsjetimo, Mujanović je 6. jula 2020. prvostepenom presudom takođe osuđen na 10 godina zatvora, ali je Apelacioni sud u Beogradu prošle godine poništio tu presudu i suđenje vratio na početak.
Mujanović je uhapšen u julu 2018. na graničnom prelazu između Bosne i Hercegovine i Srbije. Od tada je u pritvoru u Srbiji.
Po optužnici Tužilaštva za ratne zločine, Mujanović je, kao upravnik vojničkog pritvora snaga Armije BiH držao zatvorene oko 30 srpskih civila, bez zakonskog osnova i bez odluke nadležnog organa.
Prema njima je, piše u optužnici, postupao nečovječno, nanosio im je teške duševne patnje, jer im nije obezbijedio minimum uslova za život.
Držao ih je u garažama koje su pregrađene tako da su od jedne garaže pravljene dvije ćelije, bez prozora, bez ležajeva i drugog inventara.
U optužnici se, između ostalog navodi, i da su zatvorenici gotovo svake noći morali da slušaju jauke drugih zatvorenika koji su bili premlaćivani u atomskom skloništu, koje se nalazilo u neposrednoj blizini garaža.
U optužnici se, između ostalog, navodi da je Mujanović naređivao da se muški zatvorenici noću odvode u atomsko sklonište, da se prebijaju i muče, usljed čega je njih šest preminulo.
U optužnici piše i da je tukao jednog zatvorenika u svojoj kancelariji. Mujanović je tokom suđenja tvrdio da nije kriv ni po jednoj tački optužnice. Po današnjoj presudi, Mujanović ostaje u pritvoru, a u kaznu mu se uračunava i vreme provedeno u pritvoru.
Apelacioni sud u Beogradu u martu 2021. ukinuo je prvostepenu presudu bivšem komandantu Armije RBiH Huseinu Mujanoviću kojom je osuđen na 10 godina zatvora. Mujanović je i nakon poništenja ostao u pritvoru sve do danas kada mu je presuda potvrđena.