Paralelno sa raspisivanjem opštih izbora u BiH, koji bi se trebali održati 2. oktobra, predstavnici hrvatskog nacionalnog korpusa, na čelu sa Hrvatskim narodnim saborom i predsjednikom Draganom Čovićem, odbacili su sve sumnje da li će se politička kriza u BiH nastaviti.
Čović je uputio pismo međunarodnim predstavnicima u BiH, u kojem je izrazio duboku zabrinutost zbog odluke CIK-a da raspiše izbore, bez promjene Izbornog zakona.
Čović potez CIK-a vidi kao suprotan vladavini prava i prijetnji miru i stabilnosti BiH.
Zbog toga najavljuje aktiviranje zaključaka sa posljednje sjednice HNS-a, javlja Deutsche Welle (DW).
Reorganizacija BiH
“Hrvatski narodni sabor će pristupiti realizaciji svih zaključaka sa vanrednoga zasjedanja HNS-a u BiH, te pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju Bosne i Hercegovine na načelima federalizma i konsocijacijske demokratije, čime će se osigurati potpuna ustavna jednakopravnost hrvatskoga konstitutivnog naroda u BiH”, poručio je Čović liderima EU, SAD-a i drugim međunarodnim predstavnicima.
Nije trebalo dugo čekati odgovor i upozorenja iz međunarodne zajednice, da bi svaki takav pokušaj bio udar na Dejtonski mirovni sporazum.
Iz ambasade SAD-a su poručili da je dalja opstrukcija izbornog procesa u političkom i finansijskom smislu, antidejtonska i u suprotnosti sa evropskim putem BiH.
Ambasada Velike Britanije u BiH otišla je korak dalje, te je samo nekoliko sedmica nakon uvođenja sankcija Miloradu Dodiku i Željki Cvijanović, najavila mogućnost sankcija i Draganu Čoviću.
Poručuju da najavljeni put reorganizacije BiH, vodi daljoj izolaciji.
“Kao što je Ujedinjeno Kraljevstvo nedavno pokazalo upotrebom sankcija, ozbiljno shvatamo pokušaje destabilizacije ili ugrožavanja BiH”, poručuju iz ambasade.
Podrška trećem entitetu
“Moje razumijevanje za poziciju hrvatskog naroda u BiH, zaista postoji”, staje u zaštitu Čovića i ideje o reorganizaciji BiH, njegov politički partner Milorad Dodik.
Sve, kaže, može dok se ne dira u teritoriju RS.
“Ako su Hrvati odlučili da prave treći entitet, naravo da to nije samo njihova odluka. To znači niz stvari, koje bi se morale desiti oko Ustava. Ali ono što ja ovdje govorim, čak i ako nemam ništa protiv te ideje, RS ni u funkcionalnom, ni u teritorijalnom pogledu, ne može da bude dodirnuta i neće biti dodirnuta”, poručuje Dodik, nakon Čovićeve najave reorganizacije BiH, za koju je potvrdio da je “počela sa danom raspisivanja izbora”.
Inače, Čović je sinoć ponovio da će Hrvati u BiH učestovati na izborima, bez obzira što, kako je rekao, za njihovo održavanje nema nikakvih tehničkih ni pravnih preduslova.
U tom periodu do izbora radiće, kaže Čović, na najavljenoj reorganizaciji BiH, koja počinje danom raspisivanja ovih izbora.
Sazvati sjednicu za nacionalnu bezbjednost
Podrška mu stiže i iz službenog Zagreba, ovog puta zajedno od premijera i predsjednika Hrvatske.
U razgovoru sa Čovićem o novonastaloj situaciji u vezi sa raspisivanjem izbora, premijer Hrvatske Andrej Plenković, daje punu podršku Hrvatima u BiH.
“Bez izborne reforme neće biti omogućena legitimna zastupljenost konstitutivnih naroda, niti funkcionalnost institucija BiH”, napisao je Plenković na Twitteru, nakon sastanka sa Čovićem, koji je otputovao u Zagreb na konsultacije sa čelnim ljudima Hrvatske.
Nakon sastanka Čovića sa Zoranom Milanovićem, sa Pantovčaka je saopšteno da raspisivanje izbora po starom Izbornom zakonu, ne ide na ruku stabilizaciji BiH.
Hrvatski predsjednik je prije toga predložio Plenkoviću, sazivanje sjednice Savjeta za nacionalnu bezbjednost zbog, kako je naveo, opasnosti da će Hrvati u BiH izgubiti ravnopravnost i ustavna prava, jer se izbori planiraju sprovesti po postojećem “diskriminatorskom” Izbornom zakonu BiH.
“Nacionalni je interes i obaveza Republike Hrvatske, i prema Ustavu Republike Hrvatske i kao potpisnice Dejtonskog sporazuma, zaštita prava Hrvata u BiH koji su ujedno i hrvatski državljani, a time i državljani Evropske unije. Isto tako, hrvatski je nacionalni interes očuvanje stabilne BiH, s obzirom da s tom državom dijelimo najdužu granicu i imamo snažne privredne odnose”, poručio je Milanović Plenkoviću u pismu.