Potplaćenost, povećan broj napada, prijetnji, zastrašivanja i pritisaka, kao i nepostojanje adekvatne zaštite u okviru pravosudnih sistema, bili su najveći problemi novinarki i novinara u Bosni i Hercegovini tokom prošle godine, pokazalo je istraživanje “Indikatori nivoa medijskih sloboda i sigurnosti novinara u BiH 2021”.
Godišnje istraživanje Udruženja “BH novinari” pokazalo je kako se broj prijetnji upućenih medijskim profesionalkama i profesionalcima tokom 2021. godine povećao, uključujući i različite oblike zastrašivanja i pritisaka.
U prošloj je godini registrovano 26 slučajeva napada, prijetnji i pritisaka na novinare i medije, od čega je samo 11 slučajeva riješeno u korist novinarki i novinara.
Linija za pomoć novinarima zabilježila je 71 slučaj kršenja novinarskih prava i medijskih sloboda, dok tri fizička napada i 17 prijetnji smrću najbolje ilustriraju ozbiljnost ovog problema, rečeno je u Sarajevu tokom predstavljanja istraživanja.
Nedovoljna educiranost sudija i tužilaca, problemi s vlasnicima medija, cenzura i općenito nezaštićenost novinara prepoznati su kao dodatni problemi novinarske profesije u BiH.
“Što se tiče samih fizičkih napada, taj broj je nešto manji nego prethodnih godina, ali ono što je posebno zabrinjavajuće jeste da su politički pritisci na medije sve češći i sve izraženiji”, istaknula je istraživačica i projekt koordinatorica Udruženja “BH novinari” Maja Radević, kao i da su potrebne izmjene zakonodavnog okvira o zaštiti novinara i radu medija.
“Nažalost, kada su u pitanju zakoni, najviše zavisi od te političke volje. Također, veoma je poražavajuća činjenica do koje smo došli u ovom istraživanju – da više od 50 posto novinara ima primanja koja su niža od prosječne neto plaće u BiH”, dodala je Radević.
Prema istraživanju, svaki deseti novinar ili novinarka u BiH ima mjesečna primanja do 500 KM, a gotovo 30 posto njih radi za platu između 500 i 1.000 KM.
Tek 4,9 posto medijskih profesionalaca ima sreću da su im plate veće od 1.500 KM, rečeno je.
“Oko polovine kolegica i kolega radi za mizerne plaće, imamo oko 300 tužbi za vratom i 1,4 različita napada sedmično na novinare. Ako tome dodamo da imamo sve izraženije političke pritiske, nije nikakvo čudo što smo u mjerenjima indeksa medijskih sloboda sa 57. došli na 66. mjesto”, kazao je Marko Divković, predsjednik “BH novinara”, istaknuvši kako su male plate oblik pritiska na novinare.
On smatra da je razjedinjenost najveći problem s kojim se novinarke i novinari u BiH suočavaju, zbog čega je osnivanje sindikata jedan od imperativa koji je istaknut tokom diskusije o rezultatima istraživanja.
To smatra i slobodna novinarka Rubina Čengić, rekavši kako su medijskoj profesiji potrebna udruženja, da educiraju, i sindikat, da štiti prava radnika.
“U ovom trenutku imamo ogroman broj medija koji ima mali broj zaposlenih ili čiji vlasnici se protive osnivanju sindikata, zbog toga nam treba jedan vanredakcijski sindikat koji bi prihvatio sve novinare zainteresovane za članstvo u sindikatu”, zaključila je Čengić.