Ministri vanjskih poslova Finske i Turske sastat će se kako bi razgovarali o ulasku Finske u NATO.
Ova informacija stigla je danas, nakon što su iz Turske s dosta negodovanja reagirali na težnju te nordijske zemlje da uđe u sjevernoatlantski vojni savez.
Iz Turske su jučer stizale poruke kako ta zemlja neće podržati ulazak Finske i Švedske u NATO.
No, Turska je vće danas, čini se, prilično reterirala pa iz kruga ljudi bliskih turskom predsjedniku Erdogane već danas stižu poruke da je turska podrška ulasku nordijskih zemalja u NATO ipak moguća.
Naime, Erdoganov glasnogovornik Ibrahim Kalin za Reuters je rekao da Turska ne zatvara vrata ulasku Finske i Švedske u NATO.
Dodao je kako je Turska reagirala jer se radi “o pitanju njene nacionalne sigurnosti zbog mnogih terorističkih organizacija koje su prisutne u nordijskim zemljama”.
Terorističke organizacije u Finskoj i Švedskoj jučer je spominjao i Erdogan, no on nije dao nikakvo detaljnije pojašnjenje na koje organizacije misli. Tek je rekao kako i u parlamentima nordijskih zemalja ima pristaša terorizma.
Njegov glasnogovornik, ujedno i savjetnik za vanjsku politiku Kalin, danas pojašnjava kako se uglavnom misli na kurdske teroriste. Kazao je da Tursku posebno zabrinjavaju “terorističke aktivnosti u Stockholmu”.
Kalin je rekao da militantna Kurdistanska radnička stranka (PKK) – koju su Turska, Sjedinjene Države i Evropska unija proglasile terorističkom organizacijom – prikuplja sredstva i regrutira u Evropi i da je njena prisutnost “snažna, otvorena i priznata”, posebno u Švedskoj.
“Ono što treba učiniti je jasno – moraju prestati dopuštati da ispostave, aktivnosti, organizacije, pojedinci i druge vrste prisutnosti PKK postoje u tim zemljama”, rekao je Kalin.
Turska, druga po veličini vojska u NATO-u, podržavala je proširenje NATO-a otkako se prije 70 godina pridružila savezu predvođenom SAD-om.
Godinama je kritikovala Švedsku i još neke evropske zemlje zbog postupanja s organizacijama koje Turska smatra teroristima, uključujući sljedbenike islamskog klerika Fethullaha Gülena sa sjedištem u SAD-u.
Članak 5. Ugovora o osnivanju NATO-a kaže da se napad na bilo koju zemlju NATO-a treba promatrati kao napad na sve.
Iako Švedska i Finska već dugo imaju bliske odnose s NATO-om, s obzirom na to da nisu članice, na njih se to pravilo ne primjenjuje, što je tim zemljama dalo jasan motiv za priključivanje savezu.
Turska je kritikovala rusku invaziju, pomogla je u naoružavanju Ukrajine, koja nije u NATO-u, i pokušala olakšati razgovore između strana, ali se protivi sankcijama Moskvi.
Prema izjavama Erdoganovog glasnogovornika, može se zaključiti da Turska zapravo ima veći problem s ulaskom Švedske u EU nego Finske, no očito je spremna razgovarati o ulasku obje nordijske zemlje u NATO i nije zatvorena po tom pitanju.
Razgovori s Finskom, koja bi već na početku sedmice mogla potvrditi da službeno kreće u pristupanje NATO-u, već su dogovoreni.