Njemački Bundestag prihvatio je danas prijedlog Vlade Njemačke da u BiH u okviru misije Altea pošalje 50 njemačkih vojnika.
Od 617 prisutnih “za” je glasalo njih 516, “protiv” je bilo 98, a troje je bilo uzdržano.
Za ovaj prijedlog glasali su Socijaldemokrate, Zeleni i Liberali, koji čine njemačku vladu, te opozicioni Demohrišćani, dok su protiv bili Ljevica i desničarska Alternativa za Njemačku.
Ahmetović: Koncept konstitutivnih naroda je propao
Bundestag je razmatrao dokument koji su u parlamentarnu proceduru uputili predstavnici vladajućih partija SPD, FDP i Zeleni pod nazivom “Podrška Bosni i Hercegovini na putu ka boljoj budućnosti” unutar kojeg se traži od njemačke vlade da pruži jaču podršku Bosni i Hercegovini i spriječi rast nacionalističke retorike.
Osim vladajućih partija, za ovu rezoluciju glasali su i predstavnici CDU-a, a protiv su bili članovi desničarskog AfD-a te krajnje ljevice.
Tokom rasprave koja je trajala 40 minuta, u Bundestagu su se obratili brojni zastupnici iz svih stranačkih frakcija.
Stranke prihvatile su i prijedlog SPD-a, odnosno preporuku Vladi Njemačke u kojoj se, između ostalog, traži da se u BiH ukine koncept konstitutivnih naroda i uvede princip jedan čovjek jedan glas.
“Sadržaj zahtjeva je izazvao diskusiju zadnjih mjeseci i to je dobro. Imali smo napade, pomalo rasističke, ali ispostavilo se da smo pogodili živac i ranu. BiH je dio evropske porodice i mora vrlo brzo dobiti status kandidata za pristup EU.
Zbog toga ćemo podupirati održavanje izbora, nastojanja Christiana Schmidta i sve proevropske stranke na putu ka ostvarivanju demokratske države. Koncept konstitutivnih naroda je propao, ali imamo demokratski princip koji se mora ispostaviti na svim nivoima bez obzira kojoj naciji i etničkoj grupi pripadate”, kazao je Adis Ahmetović.
Govornici iz redova Socijaldemokrata, Zelenih, Liberala i Demohrišćana osudili su, kako su rekli, secesionističku politiku Milorada Dodika, i poručili da na njega utiče Vladimir Putin, predsjednik Rusije, koji, kako kažu, želi destabilizovati zapadni Balkan u kontekstu sukoba u Ukrajini.
“Reforme su decenijama blokirane kako bi se održalo povoljno okruženje za korupciju. Sada se pojedini politički lideri sve više oslanjaju na separatizam, mržnju i govor mržnje kako bi odvratili pažnju javnosti od zastoja.
Konkretno, političke akcije nacionalističkih političara poput Milorada Dodika, trenutno člana državnog Predsjedništva, i Dragana Čovića, predsjednika stranke HDZ BiH, imaju za cilj da unište Bosnu i Hercegovinu kao državu i dom raznolikog stanovništva. To je neprihvatljivo i zahtijeva odlučan, čvrst otpor Evropske unije, njenih država članica i međunarodne zajednice”, pojašnjavaju.
“Etničke podjele i dalje oblikuju svakodnevni život, dominiraju politikom i blokiraju napredak i reformske procese. Nacionalistička i zapaljiva retorika ponovo su dio političkog diskursa”, istakli su.
Na kraju, poručili su kako se od djelovanja u BiH moraju distancirati i lideri u Srbiji i Hrvatskoj.
“Pored toga, od političkih lidera Srbije, takođe u pogledu tekućeg procesa pristupanja EU, i Hrvatske treba bez sumnje tražiti da se distanciraju od etničkih separatističkih snaga u Bosni i Hercegovini”, zaključuje se u dokumentu.
Ljevičari i desničari su smatrali da Njemačka ne treba da šalje svoje vojnike u BiH, te da treba da se drži tradicionalne politike Njemačke vojnog nemiješanja u događaje u inostranstvu.
Podržali su viskog predstavnika Christiana Schmidta i založili se da BiH što prije dobije status kandidata za članstvo u EU.
“Nećemo dopustiti još jedan sukob u Evropi, a obnovljeni mandat za Alteu je naš početni doprinos da se takav scenario već sad preventivno spriječi“, rekao je Filip Kremer, član Zelenih.
Adis Ahmetović, poslanik SPD-a, je rekao da njemački angažman u EUFOR-u sprečava secesionizam i stvaranje trećeg entiteta.
“Sankcije moraju pogoditi one koji urušavaju strukture zemlje, demokratiju i prosparitet. BiH treba stabilne institucije koje mogu izdržati bilo koju formu etnonacionalizma“, rekao je Ahmetović.