Christian Schmidt obavlja danas cjelodnevne konsultacije sa liderima parlamentarnih stranaka o mogućim izmjenama Izbornog zakona BiH.
Kako su mediji ranije objavili, Schmidt je jutros održao sastanke s nekim nevladinim organizacijama, a nakon toga i sa stranaka.
Jedan od njih je predsjednik NiP-a Elmedin Konaković. On je za Raport otkrio neke detalje.
“Razgovarali smo o suštinski dvije važne stvari: Integritet izbora, tema na kojoj smo zapeli, a na kojoj je najviše insistirala opozicija. Mi smo prenijeli svoj stav“, navodi Konaković.
Druga tema o kojoj je razgovarao sa Schmidtom jeste moguća blokada provedbe izbora, nakon što se oni održe 2. oktobra.
“Ja sam uvjeren da će HDZ – HNS uraditi sve, da pokušaju insistirati na rješenjima u svoju korist. Mišljenja smo da nemamo ništa protiv da se relaksira blokada u Domu naroda, Schmidtova intervencija bi tu mogla biti učinkovita, i ne bi došli u situaciju da još četiri godine gledamo Novalića“, kaže Konaković.
Pitao ga je Schmidt i o njegovim procjenama da li bi neke nove izmjene Izbornog zakona imale prolaz u Parlamentu BiH odnosno da li smatra da su vladajuće stranke spremne na tako nešto.
“Moj stav je, i to sam mu prenio, da neće imati prolaz u Parlamentu jer HDZ i SNSD i SDA ne pokazuju interes da to riješe. Oni nemaju interes za državu, niti kandidatski status, nego samo da raspodjele plijen i javna preduzeća“, naveo je Konaković.
“To što smo se vratili na temu Izbornog zakona je veliki korak unazad i tu smo zbog kukavičluka nekih lidera jer su cijelu priču oko odlaska u Neum pretvarali u kampanju i spinovali teme, a nisu se bavili suštinom. Da podsjetim, dole smo išli zbog izmjena Ustava. Tada su na stolu bili izmjene da se brišu etnički prefiksi. Da je bili interesa lidera, mogli smo ove izbor imati sve Bosance i Hercegovce kao kandidate iz svih krajeva BiH.
Mogli smo imati klubove na državnom nivou koji ne bi bili Klubovi naroda, a je iz RS moglo doći nekoliko Hrvata i Bošnjaka. Zbog sitnog partijskog interesa to sad nemamo“, ističe Konaković.
Jedna od tema bila je i deblokada imenovanja sudija Ustavnog suda.
“To je jedno od ključnih pitanja, znamo da je sad paraliziran cijeli taj sistem“.
Na pitanje da li je Schmidt naveo da želi nametnuti neka rješenja, Konaković kaže:
“Nije rekao da išta želi nametnuti, taj dojam sam stekao iz onoga što sam čitao u medijima, ali mislim da razmišlja o tome dok provodi ove razgovore“.
Denis Zvizdić: “Visoki predstavnik ne treba ulaziti u avanturu nametanja nedemokratskih rješenja”
I njegov stranački kolega i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić reagirao je na najave nametanja izmjena Izbornog zakona BiH od strane visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Pozvao je Schmidta da ne “ulazi u avanture” koje nisu u skladu sa evropskom budućnošću BiH.
Zvizdić smatra da već mjesecima dolaze nezvanične informacije da postoje pojedinci u institucijama međunarodne zajednice koji rješavanje problema u BiH vide u izlasku u susret željama triju strana u BiH.
“Namjera takvog, antidemokratskog, antievropskog i izuzetno opasnog scenarija za budućnost BiH za koji vjerujemo da će ostati u sferi špekulaciije je da je sa zakonom o zabrani negiranja genocida napravljen ustupak probosanskim snagama, odnosno Bosnjacima, i da bi se sada trebao napraviti ustupak ‘hrvatskoj strani’ kroz nametanje HDZ-ovog prijedloga izbornog zakona, a ‘srpskoj strani’ kroz SNSD-ov zahtjev u vezi sa državnom imovinom, uprkos brojnim i jasnim presudama Evropskog suda i Ustavnog suda BiH“, istakao je Zvizdić.
Smatra da je takvo nešto potpuno pogrešan i opasan pristup u traženju demokratskih, evropskih i održivih rješenja za BiH.
“Kao prvo, odluka Incka o zabrani negiranja genocida nije ‘isključivi interes bošnjačke strane’, već interes zaštite Ustava, zakona, međunarodnog prava, pravde, civilizacijskih vrijednosti i borba protiv najužasnijeg jezika mržnje, a što je interes ne samo patriotskih i evropski orijentisanih građana BiH, nego i čitavog civiliziranog svijeta“, smatra Zvizdić.
Kao drugo ističe da je država BiH u skladu sa odlukama Ustavnog suda BiH i javno proklamovanim odlukama i stavovima OHR-a, jedini titular cjelokupne državne imovine i to će i ostati.
“Ono sto trebaju uraditi domaće institucije i visoki predstavnik jeste da poštuju odluke i onemoguće bilo kakav pokušaj knjiženja državne imovine od strane nižih nivoa vlasti. I treći ‘izlazak u susret’ je nova reciklaža izmjena izbornog zakona, koja je navodno ponovo aktuelna, iako su izbori već raspisani“, naglašava državni parlamentarac.
Smatra da se nacionalni izborni zakon treba mijenjati, ali tek poslije izbora i u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava koje jasno navode u kojem pravcu treba ići izborna reforma u BiH kao i da nikakve izmjene izbornog zakona BiH koje potkopavaju demokratsku i evropsku budućnost BiH neće proći niti smiju biti nametnute.
“Kao što je jasno da u Predstavničkom domu BiH, koji je izraz volje građana BiH, ne može i neće proći HDZ-ov prijedlog izmjena izbornog zakona koji je usvojen u Domu naroda BiH, pa se zbog toga, evo već drugu sjednicu i ne stavljaju na dnevni red redovnog zasjedanja Predstavničkog doma PS BiH.
To treba biti dovoljan pokazatelj visokom predstavniku da ne ulazi u avanturu nametanja rješenja koja nisu u skladu sa demokratskim i evropskim standardima“, upozorava Zvizdić.
Zastupnik u državnom parlamentu naglasio je da ako visoki predstavnik ipak ima želju da se bavi izbornim zakonom i izborima, onda treba da unaprijedi integritet izbornog procesa.