Stvar o kojoj se danima nagađa u idućim danima mogla bi dobiti i epilog, a to je mogućnost da BiH zabrani izvoz pšenice.
To bi bilo po uzoru na druge države koje žele zaštititi svoju ekonomiju, ali i sačuvati dodatne zalihe na svom teritoriju ako situacija ode u pogrešnom smjeru najesen i zimu, što se već najavljuje, piše Večernji list BiH.
Međutim, BiH kakvim-takvim mjerama može uticati na situaciju ovdje. Podaci kažu da glad prijeti 345 miliona ljudi, što je objavio Svjetski program za hranu UN-a, a razlog je “eksplozija” cijena od februara do danas.
Troškovi isporuke
U međuvremenu, kada su žitarice u pitanju, Vladimir Putin pomalo postaje “gospodar života i smrti” jer je Rusija postala najveći svjetski izvoznik pšenice s tržišnim udjelom od 20 posto, a primat je preuzela od ratom razorene Ukrajine gdje je situacija takva da niko ne zna ni koliko je pšenice uništeno, ni kakva joj je kvaliteta, a možemo samo razmišljati o tome u trenucima dok razne bombe padaju po toj državi.
Trgovac koji se bavi žitaricama kaže da ovu situaciju nije lako nadomjestiti.
“Uhvatim se nekada kako čitam komentare na internetu pa i teorije zavjere o tome kako je moguće da Ukrajina i Rusija hrane toliki dio svijeta kao i ko stoji iza tih izmišljotina. Nekada me zanima tko stoji iza takvih pisanja i shvatim da su mi to prijatelji koji u životu nisu ništa posijali i posadili, a u njihovim je glavama razmišljanje da cijeli svijet za njih sije i sadi.
E, pa kako oni rade, tako rade i mnogi u stranim zemljama, koliko god se to činilo njima nevjerojatnim, a Ukrajina i Rusija prednjačile su u proizvodnji. Zato mi je žao što je došlo do ovakvog rata došlo i potresa na tržištima“, govori trgovac iz BiH.
I zaključak Svjetskog programa za hranu jest da gubitke zbog ukrajinskog izvoza žitarica nije tako lako nadoknaditi u pogođenim zemljama kao što sugeriraju podaci o proizvodnji, trgovini i skladištenju. Pogotovo
zato što visoki prijevozni troškovi za isporuke iz udaljenijih zemalja čine ionako (rastuće) troškove kupnje još većim.
Kada je u pitanju ovogodišnji urod i kvaliteta u ovoj zemlji, predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH nazvao ih je zadovoljavajućima.
I on je ponovio kako bi trebalo domaću pšenicu zadržati u BiH, entitete uvjeriti da je otkupe i deponiraju u robne rezerve, međutim, država mora podignuti cijene otkupa ako ne želi da ta pšenica završi u Turskoj s kojom neki proizvođači pregovaraju.
Također, i ona sama mora poduzeti neke mehanizme kako bi pšenica ostala jer poznato je da je država davala poticaje, pa sumnjamo da bi normalna država nekom pomagala da proda proizvod nekoj drugoj zemlji, iako govorimo o BiH u kojoj je sve moguće.
Osiguravanje dovoljnih količina hrane od životnog je značaja, o čemu su ranije govorili i u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane.
Globalna nestašica
“Panika je veća zbog ograničenja uvoza, nabave, pa i globalne nestašice određenih artikala. U takvim uvjetima osiguravanje dovoljnih količina hrane za izvjesno razdoblje od životnoga je značaja.
Svoje njive i vrtove ostavili smo uglavnom nezasijane iako iza sebe u bliskoj prošlosti tijekom rata početkom devedesetih imamo neugodno iskustvo nestašice hrane i ovisnosti o humanitarnoj pomoći.
Krajnje je vrijeme, zbog sebe i svoje obitelji, u kulturu življenja uvesti uzgoj povrća u vlastitom vrtu jer je očito da nije potrebna ni velika površina ni neki posebni alati“, riječi su Kasima Velića iz Instituta.
BiH je najbolje upozorenje mart 2020. kada je počela pandemija koronavirusa, tj. kada su granice zatvorene, a uvoz hrane u BiH tekao je sporo, praktički je bio nemoguća misija.
Ne smijemo se opet dovesti u tu situaciju. Vlasti tvrde da robnih zaliha ima dovoljno, međutim, iskustvo nas uči da moramo imati i kućnih zaliha, od pšenice do ostale hrane koja pravilnim skladištenjem može dugo trajati.