O samoj aktivnosti Bećirovića i Izetbegovića na sjednicama Doma naroda također govori statistika. Bećirović je u toku mandata imao čak 245 diskusija, a Izetbegović tek 26, saopćio je SDP BiH.
Kazali su da konkretni parametri jasno pokazuju ko je koliko radio za državu i dobrobit građana.
“Kvalitet, angažman te državničko ponašanje pojedinog kandidata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine na predstojećim Općim izborima, kao i to u kojoj je mjeri radio za državu i dobrobit građana te društva u cjelini, najbolje određuju konkretni parametri i rezultati u mandate koji je još u toku.
Ako bi se, u skladu sa opipljivim, konkretnim i dostupnim rezultatima uporedili kandidati ujedinjene opozicije Denis Bećirović i SDA Bakir Izetbegović, odgovor na pitanje ko treba postati novi član Predsjedništva BiH bi bio nedvosmislen: Bećirović“, kazali su iz SDP-a.
Dalje su naveli i zašto.
“U ovom mandatu u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Denis Bećirović bio je vodeći delegat kada je riječ o inicijativama, imao ih je čak 29.
S druge strane Izetbegović za skoro četiri godine mandata nije uspio predložiti nijednu inicijativu“, dodali su iz SDP-a.
Bećirović je tako u martu ove godine tražio da se izmjeni zakonska regulativa kako bi se konačno na nivou države formiralo Ministarstvo poljoprivrede, kao i Ministarstvo za evropske integracije.
“U novembru prošle godine tražio je zaduženje Kolegija da dostavi informaciju o razlozima blokada rada Parlamenta, s posebnim osvrtom na obrazloženje pravnog osnova blokiranja rada najvižeg zakonodavnog organa države.
U junu te godine uputio je inicijativu kojom bi se u parlamentarnu proceduru dostavio lex specialis zakon o depolitizaciji zdravstvenog sistema u BiH, a mjesec ranije tražio je da se dostavi cjelovit prijedlog mjera efektivne zaštite domaće proizvodnje“, kazali su iz SDP-a.
U 2021. Bećirović je putem inicijativa, između ostalog, predlagao i Zakon o kinematografiji na nivou BiH, zatim Zakon o Vrhovnom sudu BiH. U prethodnim godinama tražio je usvajanje Strategije prevencije genocida u BiH, Zakon o zaštiti vode za ljudsku potrošnju na nivou države, amandmane na Ustav radi ravnopravnosti naroda i građana na cijeloj državnoj teritoriji, uvođenje niže stope PDV-a za proizvode esencijalne potrošenje građana.
“Uputio je i niz drugih inicijativa koji se tiču konkretnih mjera usmjerenih ka očuvanju države, poboljšanju njene funkcionalnosti, ubrzanju njenog evropskog puta, jačanju stabilnosti kao i popravljanju životnog standarda građana“, dodaju iz SDP-a.
“Fokus Bećirovića su bili država, njene institucije, građani i budućnost BiH”
O tome koliko su se navedena dva delegata interesirala za životna pitanja građana i koristili mogućnost propitivanja rada izvršne vlasti, te koliko su postavljala delegatskih pitanja govore precizni podaci koji se mogu naći na stranici Parlamentarne skupštine BiH.
Bećirović je postavio 32 puta delegatsko pitanje a Izetbegović nijedno, za četiri godine mandata!
“Bećirović je tako u maju ove godine na sjednici Doma naroda tražio odgovor na pitanje šta je konkretno aktuelno Vijeće ministara BiH i Predsjedništvo BiH učinilo s ciljem usvajanja Osnovnog ugovora između države BiH i Islamske zajednice u BiH. A u martu je pitao Vijeće ministara šta je u dosadašnjem mandatu učinilo s ciljem dinamiziranja puta države BiH u punopravno članstvo NATO-a.
Između ostalog Bećirović je u ovom mandatu kao delegat pitao Vijeće ministara šta je konkretno učinilo s ciljem zakonske zabrane negiranja, relativiziranja i minimiziranja počinjenog genocida nad Bošnjacima kao i svih pravosnažnih presuda Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, šta je konkrento učinilo s ciljem pomoći nani Fati Orlović u provođenju presude Evropskog suda za ljudska prava, te šta je učinilo u vezi sa skandaloznim potpisivanjem zajedničke izjave o izgradnji tri hidrocentrale na Drini bez odobrenja nadležnih organa države BiH.
Njegova delegatska pitanja odnosila su se i na diskriminaciju prava na korištenje bosanskog jezika na cijelog teritoriji BiH, zatim na zabranu djelovanja fašističkih organizacija i upotrebe njihovih simbola na državnoj teritoriji, kao i rad izvršne vlasti na ekonomskim reformama.
O samoj aktivnosti Bećirovića i Izetbegovića na sjednicama Doma naroda također govori statistika. Bećirović je u toku mandata imao čak 245 diskusija, a Izetbegović tek 26.
Podjednako kao i delegatska pitanja i inicijative, fokus interesovanja delegata Bećirovića u njegovim diskusijama bili su država i njene institucije, građani i budućnost BiH“, piše u saopćenju SDP-a.