Brojne demonstrantkinje su bile na čelu eskalirajućih protesta u Iranu i spaljivale su marame nakon smrti u pritvoru žene privedene zbog kršenja zakona o hidžabu.
Protesti su nastavljeni već petu noć zaredom, a zahvatili su nekoliko mjesta i gradova. Mahsa Amini preminula je u bolnici u petak nakon što je tri dana bila u komi.
U Sariju, sjeverno od Teherana, velika gomila je klicala dok su žene palile svoje hidžabe u prkosnom činu protesta.
Amini je moralna policija uhapsila prošle sedmice u glavnom gradu Irana pod optužbom da je prekršila zakon koji zahtijeva od žena da pokriju kosu hidžabom ili maramom, a ruke i noge širokom odjećom. Pala je u komu ubrzo nakon što se srušila u pritvorskom centru.
Bilo je izvještaja da je policija tukla Amini palicom po glavi i da je udarala njenom glavom o jedno od njihovih vozila, rekla je vršiteljica dužnosti visokog komesara UN-a za ljudska prava Nada al-Nashif.
Policija je demantirala da je Amini bila maltretirana i rekla da je pretrpjela “iznenadno zatajenje srca”. Porodica Mahse Amini je pak rekla da je bila u dobroj formi i zdrava.
22-godišnjakinja je bila iz pokrajine Kurdistan na zapadnom Iranu, gdje su tri osobe ubijene u ponedjeljak kada su snage sigurnosti otvorile vatru na demonstrante.
The scenes in Iran are astonishing. How far will these protests go?
pic.twitter.com/AJeHB0yyYB— Frida Ghitis (@FridaGhitis) September 20, 2022
Šta su iranski zakoni o hidžabu?
Nakon Islamske revolucije 1979. godine, vlasti u Iranu uvele su obavezna pravila odijevanja prema kojima sve žene moraju nositi maramu na glavi i široku odjeću koja prikriva njihovu figuru u javnosti.
Policija za moral – službeno poznata kao “Gasht-e Ershad” (Patrole za navođenje) – ima zadatak, između ostalog, osigurati da žene budu u skladu s tumačenjem vlasti o “prikladnoj” odjeći.
Policajci imaju pravo zaustaviti žene i procijeniti pokazuju li previše kose; da li su im hlače i kaputi prekratki ili pripijeni; ili su previše našminkane. Kazne za kršenje pravila uključuju novčanu kaznu, zatvor ili bičevanje.
Godine 2014. Iranke su počele dijeliti svoje fotografije i videozapise kako javno krše zakone o nošenju hidžaba u sklopu online protestne kampanje pod nazivom “Moja skrivena sloboda”. Od tada je inspirirala druge pokrete, uključujući “Bijele srijede” i “Djevojke ulice revolucije”.
Hengaw, organizacija sa sjedištem u Norveškoj koja prati ljudska prava u pretežno kurdskim područjima, rekla je da je 38 ljudi ozlijeđeno u subotu i nedjelju kada je policija za nerede pucala po njima koristeći gumene metke i suzavac tokom protesta u Saqezu i Sanandaju, glavnom gradu iranske pokrajine Kurdistan.
Grupa je izvijestila da su tri muškarca upucana i ubijena u sukobima sa snagama sigurnosti u ponedjeljak – jedan u Saqezu i dvojica u gradovima Divandarreh i Dehgolan – dok su nemiri eskalirali. Prethodno su se pojavili izvještaji o smrti drugog čovjeka u Divandarrehu, ali rodbina je to negirala, rekavši da je živ ali u kritičnom stanju u bolnici.
Videosnimci objavljeni na internetu prikazuju žene u Teheranu kako skidaju svoje marame i uzvikuju “smrt diktatoru” – skandiranje koje se često koristi u vezi s vrhovnim vođom.
Drugi su uzvikivali “pravda, sloboda, ne obaveznom hidžabu”. U sjevernoj pokrajini Gilan demonstranti su se također sukobili s policijom.
Žena koja je sudjelovala u protestu u ponedjeljak navečer u sjevernom gradu Rasht poslala je BBC-ju fotografije, kako je rekla, modrica koje je zadobila nakon što ju je policija za nerede pretukla palicama.
“(Policija) je nastavila ispaljivati suzavac. Oči su nam gorjele”, rekla je. “Bježali smo, ali su me stjerali u kut i tukli. Nazivali su me prostitutkom i govorili da sam izašla na ulicu da se prodam“.
Još jedna žena koja je protestovala u središnjem gradu Isfahanu rekla je BBC-jevom Aliju Hamedaniju: “Dok smo mahale maramama nebom, osjećala sam se tako emotivno biti okružena i zaštićena drugim muškarcima. Sjajan je osjećaj vidjeti ovo jedinstvo. Nadam se da nas svijet podržava.”
Guverner Teherana Mohsen Mansouri tvitao je u utorak da su protesti “u potpunosti organizirani s ciljem stvaranja nemira”, dok je državna TV tvrdila da kurdski separatisti i kritičari establišmenta koriste smrt Amini kao “izgovor”.