U Federaciji BiH stupio je novi Zakon o materijalnoj podršci porodicama s djecom, kao i novi pravilnik za ostvarivanje dječijeg doplatka.
Pravilnik propisuje otvaranje bankovnog računa za svako dijete, što je donijelo mnogo poteškoća za roditelje. Novim pravilnikom problem imaju i roditelji djece sa teškoćama u razvoju.
Sedmeročlana porodica Osmanović iz sarajevskog naselja Stup preživljava prodavajući sekundarne sirovine. Žive u dvadesetak kvadrata, u jako teškim uvjetima.
Aplicirali su da ostvare pravo na dječiji doplatak od Kantona Sarajevo, uskoro se planiraju i prijaviti i za doplatak koji se izdvaja iz federalnog budžeta.
“Tražila sam, čekam dva mjeseca. Bila sam u opštini i rekli su mi da još moram čekati. Nisam nikada imala dječiji doplatak. Nisu mi dali jer nisam imala prebivalište, sada sam se prijavila i predala sam”, kaže Ilona Osmanović za BHRT.
“Tražili smo, ali ne daju ništa. Radim s željezom i tako prehranjujem djecu”, govori Rambo Osmanović.
Brojna istraživanja ukazuju na težak položaj romske populacije. Prema istraživanja OSCE-a više od 70 posto Roma u tri godine traže minimalno pet zhtjeva za neku vrstu socijalne pomoći, među kojima su i prava iz oblasti dječije zaštite.
Prema novom zakonu o materijalnoj podršci porodicama s djecom, Vlada Federacije BiH na godišnjem nivou za dječiji doplatak planira izdvojiti 100 miliona KM. Pravo na dječiji doplatak imaju porodice s tri člana u zavisnosti od primanja.
U Udruženju “Tri plus” upozoravaju kako novi pravilnik nadležnog federalnog ministarstva propisuje obaveznost otvaranja bankovnog računa za svako dijete.
Kada uzmemo u obzir da obuhvat 85.000 djece, dolazimo do milionskih iznosa koji finansijsko opterećenja i to je udar na kućni budžet porodica koje uživaju ovaj dodatak.
“Pravo na dječiji doplatak je pravo koje pripada djetetu s imenom i prezimenom. To je lično pravo koje se ne može prenositi, ne može se naslijeđivati.
Praktične implikacije prava koje u ugrađeno u pravo znače da je rješenje koje se donosi na ime djeteta treba glasiti na njega”, kaže Miroslav Jurešić, Ministarstvo za rad i socijalnu politiku FBiH.
Novim zakonom nisu zadvoljni ni roditelji s poteškoćama u razvoju. Novina u ovom propisu predstavlja to da je uveden prihodovni cenzus prema kojem se doplatak neće moći ostvariti ako bilo koji član porodice ima primanja viša od 217 KM.
“Ovaj zakon jeste donio cenzus. Ovaj zakon je donio i to da kantoni mogu donijeti dopune ili izmjene, u prijevodu mogu ukinuti cenzus. KS je to odmah uradio, ali je problem s drugim kantonima”, izjavila je Ines Kavalec iz Udruženja “Dajte nam šansu”.
U BiH visina dječjeg doplatka varira između entiteta, a u Federaciji među kantonima i općinama. Diskriminacija u socijalnim davanjima prije dvije godine navedena je i u Nacionalnom izvještaju o humanom razvoju, koji je uradio Razvojni program Ujedinjenih naroda.
Opširnije u prilogu BHRT-a: