Njemačka vlada, suočena s manjkom stručne radne snage, želi uvesti sistem useljavanja na temelju bodova, po uzoru na useljeničke zemlje Kanadu i Australiju, prenose njemački mediji.
“Savezna vlada planira uvođenje bodovnog sistema za useljavanje u Njemačku, a sve u svrhu ublažavanja manjka stručne radne snage”, stoji u nacrtu reforme useljavanja koji bi trebao biti predstavljen na redovnoj sjednici vlade u srijedu, prenosi Index.hr.
Novim zakonom bi osobama iz zemalja koje dolaze izvan Evropske unije s “dobrim potencijalima” trebalo biti omogućeno useljavanje u Njemačku sa svrhom zapošljavanja.
“Na temelju transparentnog i nebirokratskog sistema, koji počiva na načelu bodovanja, omogućit ćemo useljavanje u svrhu potrage za radnim mjestom u Njemačkoj”, stoji u dokumentu pod nazivom “Osnove za useljavanje iz zemalja izvan Evropske unije”.
Kao uvjeti za sakupljanje bodova navode se kvalifikacija, poznavanje jezika, radno iskustvo, povezanost s Njemačkom i starost.
“Jedini djelatni scenarij pojačano useljavanje”
“Njemačkoj u svim sektorima nedostaje stručne radne snage. Zato moramo iskoristiti sve potencijale, kako u inostranstvu tako i u Njemačkoj”, stoji u dokumentu koji će biti predstavljen članovima kabineta.
Reforma predviđa i zagarantovani ostanak stranih studenata u Njemačkoj nakon završenog studija ili stručne naobrazbe. Useljavanje bi trebalo biti moguće i bez prethodne nostrifikacije diploma i svjedodžbi.
Istodobno je Andrea Nahles, direktorica Savezne agencije za zapošljavanje, zatražila hitne mjere koje bi pojačale priljev stručne radne snage u Njemačku.
“Zbog demografskih promjena praktično ne postoji drugi scenarij, nego samo onaj koji bi uključivao pojačano useljavanje u Njemačku”, rekla je Nahles za Sueddeutsche Zeitung.
Ona je rekla kako je Njemačkoj godišnje potrebno 400.000 ljudi za radnu i stručnu snagu iz inozemstva.
Za stanovnike država koje nisu članice Evropske unije već i sad postoji mogućnost useljavanja.
Za stanovnike zemalja zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija) od 2016. godine postoji i poseban program zapošljavanja kod kojeg je, za useljavanje i stjecanje radne dozvole, dovoljan ugovor s nekom kompanijom u Njemačkoj.
Ova mogućnost do sada je često nailazila na poteškoće zbog dugog čekanja na vizu u njemačkim konzularnim predstavništvima u zemljama zapadnog Balkana.
Potvrđene sjajne vijesti za one koji žele državljanstvo Njemačke
Posljednjih dana u popularnim grupama na društvenim mrežama gdje naša dijaspora dobija korisne informacije o zemljama u kojima borave kruže informacije o bržem dobijanju državljanstva.
Prvo je sve izgledalo nestvarno kao bajka, ali su ipak te informacije zvanično potvrđene.
Nancy Faeser, glasnogovornik njemačke savezne ministarice unutrašnjih poslova kazao je da je reforma Zakona o državljanstvu, dogovorena u koalicionom sporazumu između SPD-a, Zelenih i FDP-a otišla korak dalje.
Kako je rekao, nacrt zakona je skoro gotov i ubrzo će biti poslan ostalim ministarstvima.
Ovaj zakon donosi mogućnost da bi ljudi koji već više godina žive u ovoj zemlji trebali lakše postati njemački državljani.
Umjesto osam godina, kao što je slučaj do sada, državljanstvo bi trebalo biti moguće dobiti već nakon pet godina boravka u Njemačkoj.
U slučaju posebnih integracionih doprinosa to bi trebalo biti moguće čak i nakon tri godine, naprimjer, ukoliko su useljenici pokazali poseban akademski, profesionalni ili dobrovoljni angažman ili posebno dobro vladaju jezikom.
Djeca stranaca rođena u Njemačkoj trebala bi automatski dobiti pravo na njemačko državljanstvo, ukoliko jedan od njihovih roditelja unazad pet godina posjeduje stalnu boravišnu adresu u Njemačkoj.
Do sada je to pravilo važilo tek nakon osam godina.
Za osobe starije od 67 godina, Fezer želi ukinuti formalne potvrde o poznavanju njemačkog jezika koje su do sada bile tražene.
Umjesto toga, ubuduće bi trebala biti dovoljna sposobnost verbalnog razumijevanja. Za pripadnike ove starosne grupe bi trebao otpasti i do sada traženi test znanja o društvenom i pravnom poretku u Njemačkoj.
Ovom reformom bi trebalo značajno biti olakšano i posjedovanje više državljanstava.
Već više od 15 godina je za više od polovine svih novih državljana odobreno posjedovanje više državljanstava, navodi se u nacrtu zakona u koji je ARD imao uvid.