Ivanka Stanić unaprijeđena je na poziciju glavne kantonalne tužiteljice u Posavskom kantonu tokom trajanja uslovne kazne i u vrijeme dok se protiv nje vodio disciplinski postupak, čime je zanemarena preporuka Evropske komisije, otkriva BIRN Bosne i Hercegovine.
U momentu dok je protiv tužiteljice iz Orašja trajao disciplinski postupak jer je ranije osuđena zbog izazivanja saobraćajne nesreće i dok je bila na dvogodišnjem periodu provjere uslovne zatvorske kazne, Stanić je u aprilu ove godine imenovana za glavnu kantonalnu tužiteljicu u Posavini.
Ona je u junu 2019. godine u Orašju automobilom udarila u motor Leonarda Kneževića, koji je tada zadobio teže tjelesne povrede.
On je nakon nesreće dobio prijeteće poruke da povuče svoj iskaz u pismu s metkom, za što još uvijek traje istraga ko ga je poslao.
Krajem 2021. godine Stanić je pravosnažno osuđena na uslovnu kaznu zatvora od šest mjeseci koja se neće izvršiti ukoliko u roku od dvije godine ne počini novo krivično djelo, piše BIRN BiH.
Disciplinski tužioci smatrali su da je Stanić nesrećom i presudom nanijela štetu ugledu tužilačke funkcije pa su protiv nje podigli tužbu.
Ali članovi Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) su u aprilu ove godine, prije nego što je disciplinski postupak i okončan, unaprijedili Stanić na poziciju glavne kantonalne tužiteljice.
Na taj način su zanemarili preporuku Evropske komisije da se razmotre obustavljanja napredovanja do okončanja disciplinskog postupka.
U posljednjem izvještaju Komisije problematizira se mogućnost napredovanja tokom disciplinskih postupaka, zbog čega VSTV sada mijenja svoje procedure, BIRN BiH može potvrditi.
Predsjednik Vijeća Halil Lagumdžija, koji je bio protiv unapređenja Stanić, kaže da je odluka pokrenula rasprave u pravosudnoj zajednici.
“Sigurno da taj konkretni postupak imenovanja, koji je ocijenjen kao nedovoljno profesionalan u pogledu stava koji se tiče – da krivična presuda nije smetnja za napredovanje na jednu tako važnu funkciju – da to vuče negativne reperkusije po rad čitavog Vijeća”, kaže Lagumdžija.
On kaže da je jedini od članova glasao protiv unapređenja. Zbog politika imenovanja VSTV je počeo dobijati reakcije od međunarodnih partnera s kojima sarađuju i koji novčano podržavaju rad Vijeća.
“Ja sam stao na stanovište da mi ipak njoj ne trebamo dati povjerenje”, kaže Lagumdžija i objašnjava da je Stanić bila dobar kandidat, ali da je smatrao da zbog presude ne može biti imenovana za glavnu tužiteljicu.
VSTV podržao napredovanje
VSTV je odbio dostaviti Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) tonski zapis sjednice na kojoj se raspravljalo o imenovanju Stanić.
Potpredsjednica VSTV-a Sanela Gorušanović-Butigan je potvrdila da su članovi znali da je Stanić imala krivičnu odgovornost, ali da su smatrali da joj mogu dati povjerenje.
“Zakonski nema ograničenja za napredovanje”, kaže Gorušanović-Butigan i objašnjava da, kao Vijeće, pokušavaju da budu “najracionalniji, najobjektivniji i najpošteniji prikom imenovanja”.
“Voljela bih da postoji uređenje da li trebaju da napreduju nosioci za vrijeme disciplinskih postupaka, to su sve stvari koje su nedorečene i koje zaista prave probleme u VSTV-u prilikom odlučivanja”, kaže ona.
Potpredsjednica Vijeća objašnjava da bi voljela da postoje teški i lakši disciplinski prekršaji, ali da to danas nije slučaj.
Četiri mjeseca nakon što je unaprijeđena, Stanić je oslobođena disciplinske odgovornosti.
Ona za BIRN BiH kaže da smatra neprimjerenim da komentariše odluku o imenovanju te disciplinski postupak koji je pravosnažno okončan.
Ova odluka donošena je u vrijeme nakon višegodišnjih kritika Vijeću od Evropske komisije da disciplinske kazne nisu dovoljno oštre i da dosadašnja imenovanja sudija i tužilaca ne doprinose poboljšanju integriteta pravosuđa u BiH.
Bez disciplinske odgovornosti
Prema presudi koja je dostavljena BIRN-u BiH, Stanić je u junu 2019. godine u Orašju, “svjesna da se ne pridržava prometnih propisa i da time tako može ugroziti javni promet, da dovede u opasnost život ljudi, olako držeći da zabranjena posljedica neće nastupiti, upravljajući putničkim motornim vozilom”, udarila u motocikl kojim je upravljao Leonardo Knežević – koji je zadobio teške tjelesne povrede.
Stanić je u decembru 2021. godine pravosnažno osuđena za “teška krivična djela protiv sigurnosti javnog prometa” na uslovnu kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, a koja se neće izvršiti ukoliko u roku od dvije godine ne učini novo krivično djelo.
Ured disciplinskog tužioca (UDT) je podnio tužbu protiv tužiteljice, a disciplinski tužilac Mirza Hadžiomerović je na disciplinskom ročištu kazao kako Ured želi dokazati da kršenje saobraćajnih propisa predstavlja kršenje tužilačkog ponašanja.
“Ured smatra da tuženu ne čini nedostojnom da obavlja funkciju, ali je čini disciplinski odgovornom”, rekao je tada Hadžiomerović.
Stanić je na disciplinskom ročištu kazala kako propust zbog kojeg je osuđena “ne predstavlja ponašanje izvan tužilaštva koje šteti tužilačkoj funkciji”.
Prema njenim riječima, u kritičnom trenutku nije ni na koji način bila svjesna motocikliste te je rekla kako nije izvršila dobru procjenu. Stanić je dodala da je i oštećeni znatno doprinio počinjenju ovog krivičnog djela.
Kazala je kako nije doživjela osudu ni građana ni kolega.
Disciplinska komisija je konačnu odluku – u kojoj je odbila tužbu Ureda, donijela u augustu ove godine, uz zaključak da treba cijeniti sveukupne okolnosti pod kojima je počinjeno takvo djelo.
Članovi komisije su u obrazloženju naveli da su i nosioci pravosudnih funkcija, kao većina bh. stanovništva, učesnici u javnom prometu te da su na taj način izloženi potencijalnim situacijama kojima se može ugroziti njihova sigurnost, ali i sigurnost drugih učesnika u saobraćaju.
Lagumdžija, koji je bio član drugostepene komisije, kaže da je komisija smatrala da je tužiteljica već odgovarala krivično i da nema potrebe posebno je disciplinski kažnjavati.
Ured disciplinskog tužioca je u svojoj žalbi prije donošenja konačne odluke naglasio da je u nedavnom pismu Evropske komisije upućenom VSTV-u zapaženo da se “ishodi postupaka koji se kreću od oslobađajućih presuda do degradiranja ne smatraju proporcionalnim ozbiljnosti prekršaja, što izaziva kritike javnosti, koja ovo vidi kao dvostruke standarde i dodatno narušava povjerenje javnosti kada je u pitanju odgovornost pravosuđa”.
Ali u vrijeme kada su članovi Vijeća donosili odluku o napredovanju Stanić, konačna odluka o disciplinskoj odgovornosti bila je mjesecima daleko i postupak je još uvijek trajao.
U zapisniku sa sjednice iz aprila koja je objavljena na stranici VSTV-a kada je Stanić imenovana za glavnu kantonalnu tužiteljicu, navodi se da je na pitanje člana Vijeća Mustafe Šabića o saobraćajnoj nesreći i presudi – koju je spomenula u obrascu – Stanić iznijela okolnosti slučaja, nakon čega je provedena kraća diskusija o pitanju da li ovo diskredituje kandidatkinju ili je čini nepodobnom za funkciju.
“Kako su kroz diskusiju većinom članovi bili stava da nije sporna podobnost kandidatkinje, predsjednik je stavio na glasanje prijedlog”, stoji u zapisniku te da je VSTV većinom glasova donio odluku o imenovanju.
Zapisnik koji je objavljen ne sadrži transkript rasprave. BIRN BiH je tražio zvučni zapis sjednice, ali je Vijeće odbilo ovaj zahtjev. Članovi su zaključili da posebno izražen interes javnosti u ovom slučaju nije opravdan i ne postoji uzimajući u obzir protok vremena od imenovanja koje je duže od šest mjeseci i uz napomenu da je Vijeće bilo potpuno transparentno u ovom procesu.
Na sjednici na kojoj su članovi razmatrali zahtjev BIRN-a BiH, Mustafa Šabić i Halil Lagumdžija su smatrali da nema razloga da Vijeće ne dostavi snimak, ali je 12 članova bilo protiv.
Jadranka Stanišić je kazala da je Vijeće uvijek otvoreno prema javnosti, ali da smatra vrstom pritiska traženje snimka sa sjednice održane “prije skoro godinu dana”.
“Imali su prilike da slušaju, javnost nije bila zatvorena i ja sam zato protiv toga da se to dostavlja i mi trebamo znati dokle je crta, da bismo zadržali profesionalan odnos”, rekla je Stanišić.
Ona je dodala kako tužiteljicu Stanić vidi kao “otvorenu bistru mladu ženu koja je zaslužila poziciju”.
Lagumdžija je kazao i da Vijeće treba pozitivno odgovoriti ako želi biti transparentno i nema šta kriti, s čim se složio Šabić.
Članica Vijeća Biljana Simeunović smatra da je trebalo odobriti dostavljanje tonskog zapisa, ali da se njeno “mišljenje često ne poklapa s drugima”.
“Ja se zalažem da se svaki papir koji nije označen sa ‘tajno’ i ‘povjerljivo’ dostavi svakom koga to interesuje i da na taj način štitimo interes javni”, kaže ona.
Stanić je na pitanje BIRN-a BiH rekla da postoji odluka o njenom imenovanju te da je stajališta da komentare treba davati tijelo koje ju je imenovalo te koje je provodilo disciplinski postupak.
“To je stvar da komentira tijelo koje je izvršilo takav izbor, koje je izvršilo ocjenu moje dokumentacije, mog programa rada, znanja. Tu je bilo glasovanje, većinskim glasovima sam ja odabrana, sad da ja tu bilo šta komentiram, nekako mi je to zaista neprimjereno”, navela je ona.
U Zakonu o VSTV-u navodi se da disciplinski prekršaj tužioca, između ostalog, čini i osuda na kaznu zatvora zbog izvršenog krivičnog djela ili ako je proglašen krivim za krivično djelo koje ga čini nepodobnim za vršenje dužnosti tužioca.
Lagumdžija objašnjava da je Stanić bila jedini kandidat i prijedlog podvijeća za imenovanja te da nije bilo proceduralnih prepreka da se ona imenuje.
“Otvorila se rasprava i u toku rasprave je rečeno da se radi, u pogledu stručnosti, o izuzetno dobroj stručnoj osobi, sa dobrim rezultatima rada”, kaže Lagumdžija.
On objašnjava da za budući rad Stanić može biti komplikovano kada tužilaštvo kojim rukovodi treba da optuži građanina za isto krivično djelo zbog kojeg je i sama osuđena.
“Reći će: ‘Odakle tebi pravo, odakle ti integritet da ti u ime države mene optužuješ, a i vi ste osuđeni za takvo krivično djelo i niz drugih negativnih reperkusija?’, i zbog toga sam ja i stao na stav tada da, makar dok joj ne istekne vrijeme provjeravanja, ne bi trebali omogućiti da napreduje, pogotovo ne na mjesto glavnog tužioca”, kaže Lagumdžija.
On objašnjava kako u postojećim procedurama zasnovanim na Zakonu o VSTV-u i internim pravilnicima nema prepreka za unapređenje sudije i tužioca protiv kojeg traje disciplinski postupak ili koji je na uslovnoj kazni.
U Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u, izmjenama na čije usvajanje se godinama čeka, navodi se da mandat sudije ili tužioca prestaje ako je pravosnažnom presudom osuđen za krivično djelo za koje zakon predviđa kaznu zatvora, i to na dan pravosnažnosti presude.
Usvjanje izmjena i potpuno novog Zakona o VSTV-u jedan je od ključnih prioriteta za približavanje BiH Evropskoj uniji. Uprkos tome, izmjene nikada nisu dobile političku podršku da prođu usvajanje u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Prijetnje nakon nesreće
Leonardo Knežević za BIRN BiH kaže da je u saobraćajnoj nesreći zadobio teške tjelesne povrede – da mu je slomljena butna kost na dva mjesta te operacijom ugrađena šipka s kojom će živjeti do kraja života. Dodao je da je liječenje trajalo godinu i po.
Dok je krivični postupak protiv Stanić bio u toku, Knežević je dobio prijeteće pismo s metkom u koverti, u kojem se od njega tražilo da povuče izjavu protiv tužiteljice.
Slučaj je prijavio tužilaštvu, ali do danas nije riješen.
On vidi dvije mogućnosti u slanju pisma – da tužiteljici neko želi pomoći ili odmoći.
Knežević naglašava i da osjeća dozu straha te da se nakon prijetećeg pisma ne usuđuje kretati sam.
“Potpuno sam razočaran jer ne mogu da vjerujem da to sve traje skoro pa tri godine i još se apsolutno ništa nije riješilo. (…) Kod nas je to sve tako. Da je pravedno, nije pravedno”, kaže Knežević.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Posavskog kantona su potvrdili BIRN-u BiH da su u novembru 2020. zaprimili prijavu kojom muškarac nastanjen na području Orašja prijavljuje da je u svom poštanskom ormariću pronašao pismo prijetećeg sadržaja te da je u martu 2021. godine Kantonalno tužilaštvo Posavskog kantona donijelo naredbu o provođenju istrage protiv nepoznatog počinitelja.
Stanić je za BIRN BiH potvrdila da ju je Knežević istoga dana obavijestio o ovom slučaju.
“Naravno da sam osporila povezanost svoju s bilo čime od svega toga, pa sam molila da se to prijavi policiji odmah, da se sve to provjeri. Ja sam tog dana bila i dežurni tužitelj pa sam ga zamolila da se obrati policiji i da se mene izuzme jer ne mogu davati nikakve ni upute”, kaže Stanić i dodaje da je svoj rukopis dala na vještačenje.
Iz Tužilaštva Posavskog kantona su na upit BIRN-a BiH o istrazi odgovorili kratko, da su obavili grafološko vještačenje rukopisa, “koje nije dalo korisne rezultate”.
Posljedice odluke
U analitičkom izvještaju o pridruživanju BiH Evropskoj uniji iz 2019. godine, Evropska komisija preporučila je VSTV-u da uzme u obzir tekuće disciplinske postupke kada odlučuje o napredovanjima.
U narednim redovnim godišnjim izvještajima Evropske komisije također su se ponavljale napomene o potrebi da se kod unapređenja uzmu u obzir disciplinski postupci.
Onda je u posljednjem izvještaju Komisije o BiH za 2022. godinu navedeno kako je kod primjene pravila o imenovanju, disciplinskoj odgovornosti, napredovanju u službi i sukobu interesa sudija i tužilaca “i dalje prisutna nedosljednost i preširoka diskrecija”.
Komisija je zaključila da odstupanja od objektivnih kriterija imenovanja utiču na povjerenje u integritet i objektivnost procesa.
Komisija se u posljednjem izvještaju posebno osvrnula i na krivičnu odgovornost sudija.
Pozvali su VSTV da hitno mora pokazati više objektivnosti u provođenju postupaka imenovanja, koji se moraju zasnivati na unaprijed utvrđenim, objektivnim i transparentnim kriterijima.
“Kod premještaja, napredovanja i ocjene rada, u obzir se moraju uzeti izrečene disciplinske mjere i krivične osude, te disciplinski postupci koji su u toku”, navodi se u izvještaju.
Iz Delegacije EU u BiH nisu, u odgovoru na upit BIRN-a BiH da li je slučaj unapređenja Stanić uticao na izvještaj, odgovorili direktno, ali su naveli kako je “nedavni monitoring imenovanja u pravosuđu u BiH koji je provela EU i njeni međunarodni partneri pokazao izostanak jasnih standarda u razmatranju kako prijašnji disciplinski postupci ili krivična evidencija utiču na odluke o imenovanju”.
“Posljednji izvještaj Evropske komisije o BiH navodi izričite reference na ovo pitanje”, navodi se u odgovoru.
U razgovoru za BIRN BiH Lagumdžija kaže da su slučaj unapređenja Stanić i “konstatacije iz izvještaja Evropske komisije” Vijeću bili signal da pokrenu izmjene i dopune Poslovnika.
“Bilo je određenih nedoumica vezano i za neke druge slučajeve, ali ovo je bio jedan od slučajeva koji nam je sigurno bio putokaz da to pitanje trebamo urediti poslovnikom”, kaže Lagumdžija.
Iz Delegacije EU u BiH navode kako su pozvali VSTV da razmotri evropske standarde o ovom pitanju, posebno prilikom detaljnog razmatranja posljedica prethodnih ili tekućih disciplinskih i krivičnih postupaka pri imenovanju i napredovanju.
Vijeće je, prema riječima Lagumdžije, nedugo nakon unapređenja tužiteljice u Posavini, u maju imalo “burnu” raspravu o postupcima napredovanja nosilaca pravosudnih funkcija i propisnom korištenju rang-liste kandidata. Nekoliko sedmica nakon toga, Vijeće je od međunarodnih partnera – OHR-a, Delegacije EU u BiH, Ambasade SAD-a i OSCE-a – dobilo pismo, potvrdio je Lagumdžija, u kojem je od njih traženo da pokrenu reformu postupka imenovanja i napredovanja.
On je potvrdio da su izmjene o kriterijima za napredovanje sudija i tužilaca u završnoj fazi usvajanja i da su prilikom njihovog kreiranja uzeli u obzir i slučaj “Stanić”.
“Mislim da ćemo na ovoj narednoj sjednici 20. i 21. [decembra] usvojiti dobar dio onoga što nam je potrebno da ubuduće imamo kvalitetniji postupak napredovanja nosilaca pravosudnih funkcija”, kaže Lagumdžija.
Biljana Simeunović objašnjava da će prema pravilima budućeg poslovnika svaka kazna zatvora iznad određenog trajanja, za krivično djelo počinjeno sa umišljajem, značiti da nosilac pravosudne funkcije neće biti imenovan, barem u periodu trajanja kazne.
Lagumdžija objašnjava da, za razliku od napredovanja, Stanić vjerovatno ne bi mogla biti po prvi put imenovana za tužiteljicu tokom uslovne kazne.
“Bila bi smetnja ako je neko osuđivan, a ta presuda nije od prije 15 godina ili tako nešto, onda bi mi to uzeli u obzir i u svakom slučaju dali bismo prednost kandidatu koji nije osuđivan, a u određenim situacijama ako je to, da kažem, friško, ako joj je presuda odskoro, to bi predstavljalo i smetnju u pogledu podobnosti za imenovanje”, objašnjava Lagumdžija.