Ured disciplinskog tužioca zatražio je kažnjavanje glavne kantonalne tužiteljice u Sarajevu Sabine Sarajlije, zbog povrede načela nepristrasnosti, nemara i miješanja u postupanje tužilaca.
S druge strane Odbrana je ocijenila da je tužena postupala po propisima i da nema osnova za njeno disciplinsko kažnjavanje.
Disciplinski tužilac Mirza Hadžiomerović u završnoj riječi je kazao da je Sarajlija, odlukom o presignaciji deset predmeta tužiocu Aidu Hadžismajloviću, pogodovala tom tužiocu na uštrb šest drugih.
On je napomenuo da se radilo o jednostavnijim predmetima koji su bili izgledni za optuženje i osuđujuću presudu.
“Smatramo da je razlog za presignaciju bio kako bi se poboljšala individualna ocjena tužioca”, kazao je Hadžiomerović.
Disciplinski tužilac je rekao da nisu sporna ovlaštenja glavnog tužioca za presignaciju predmeta, ali da je ovo nije bio uobičajen slučaj kada se predmeti preraspoređuju zbog dežurstava, bolovanja i sličnih razloga. Praksa arbitrarnosti, kako je istakao, ne smije biti dopuštena.
“Ukoliko predmeti budu nasumično dodjeljivani, a kasnije presignirani, gubi se smisao automatske dodjele”, kazao je Hadžiomerović.
On je dodao da je, zamjenom dva presignirana predmeta, tužena pokazala upornost. Tužilac je naveo da je Sarajlija, mimo ovlaštenja, donijela instrukciju kojom se nalaže zamjenicima glavnog tužioca davanje saglasnosti na nacrte tužilačkih odluka.
Kako je rekao, takva saglasnost bi predstavljala uplitanje u rad tužilaca i njihova funkcija bi bila derogirana na saradničku.
“Smatramo da je ovom instrukcijom tužena iskazala potcjenjivanje rada tužilaca”, kazao je Hadžiomerović.
Sarajlijin pravni zastupnik Nermin Mulalić kazao je da je u ovom slučaju ključno pitanje suprotnih mišljenja koje imaju nosioci pravosudnih funkcija.
“Iznošenje stavova i mišljenja ne treba biti osnov za pokretanje postupka protiv drugih koji imaju drugačije mišljenje”, kazao je Mulalić.
On je rekao da je tužena prilikom presignacije predmeta poštovala propisane uslove i da nije povrijedila načelo nepristrasnosti, na šta se nije žalio nijedan od šest tužilaca.
Mulalić je kazao da Sarajlija nije željela da pogoduje nekom tužiocu nego da unaprijedi efikasnost rada institucije i osigura pravednije ocjenjivanje.
Mulalić je rekao da se govori o “fantomskoj” nezavisnosti tužilaca, a da je u postupku pokazano da već postoje određeni mehanizmi kontrole, nadzora ili saglasnosti. Dodao je da nema mjesta tvrdnji o potcjenjivanju tužilaca.
“Uloga glavnog tužioca ne može se svesti na birokratu koji formalno stoji na čelu institucije, a da istovremeno bude odgovoran za sve”, kazao je Mulalić.
Sarajlija se osvrnula na propise i praksu, navodeći da svaki tužilac može imati problema sa normom zbog rada na složenom predmetu i da su se i ranije vršile presignacije.
Kazala je da nije propisano koji su opravdani razlozi za presignaciju, te da nije bila pristrasna prilikom donošenja odluke.
Ona je navela da svaki tužilac ima mehanizme za zaštite od eventualne samovolje pretpostavljenih i da je njen cilj samo bio da unaprijedi rad Kantonalnog tužilaštva.
Prvostepena disciplinska komisija će naknadno donijeti odluku.