Pred Komitetom za vanjske poslove Parlamenta Velike Britanije počelo je saslušanje Christiana Schmidt, visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Spomenuo je da su reformske stranke formirale vlast na državnom nivou.
“Mislim da smo u Centralnoj izbornoj komisiji mogli otkriti slučajeve prevara. Odluke oko Izbornog zakona donijele su brzu uspostavu Parlamenta, pogotovo na državnom nivou. Takozvane reformske stranke SDP, NIP, NS i drugi, odnosno osmorka HDZ i SNSD uspostavili su vlast na državnom nivou.
Formiranje vlasti na federalnom nivou je usporilo jer se veže za zastupljenost naroda u rukovodstvu FBiH, jer jedna stranka ne učestvuje u vlasti, već u opoziciji. Ali donijeli su dobre prve odluke, do su dobri budžeti na nivou države i Federacije.
Ljudi i građani traže sigurnost, ima nekih stvari koje treba promijeniti u oblasti zakonodavstva”, kazao je Schmidt u uvodnoj riječi saslušanja.
PITANJE: Koliko ste optimistični? Sjećam se između 2003. i 2015. godine nije vidljiv napredak?
SCHMIDT: To jeste izazov i problem. Prethodne godine nismo uspjeli okupiti zajednice da se uspostavi zajednički stav i te političke integracije. Ne bih rekao da je to nedostatak kod konstitutivnih naroda, nego kod političkih klasa, koje igraju igru na nacionalnim linijama, odgovorio je Schmidt.
Ne postoji parlamentarna većina da se riješe i pitanja presuda Evropskog suda o ljudskim pravima. Ne govori se o tome kako zadržati mlade, imamo dramatičan odlazak mladih iz BiH, tako da se moraju provesti neke privlačne mjere
PITANJE: Vaše odluke o Izbornom zakonu su bile kontraverzne, kako će one doprinijeti provedbi Dejtona?
SCHMIDT: Zaista bih volio raditi na provedbi odluke Sejdić – Finci. Oni ne pripadaju konstitutivnim narodima. To se treba riješiti. Na žalost, Ustavni sud je odlučio da se to mora uraditi prvo na državnom pa na nivou entiteta. Pokušao sam uraditi dvije stvari. Prvo da dođe do izbora, jer nije bio planiran budžet.
Nismo imali zasjedanje Ustavnog suda FBiH i Vijeće za nacionalni interes. Tako da sam naredio da sada to mogu uraditi i to je provedeno.
U sastavu Doma naroda ne postoji proporcionalnost. Trebalo je dati malo veću prednost. Sve je to složeno.
PITANJE: Reforma koju ste uveli u izbornoj noći, kako nas je to udaljilo od nacionalizma i zašto ste donijeli samo odluku za Federaciju?
SCHMIDT: Ne možete očekivati da visoki predstavnik mijenja sve probleme iz proteklih 27 godina, tako da sam odlučio ovo uraditi. U proteklom periodu u Federaciji nismo imali novu vladu i to je najveće nepoštivanje demokratije. Gledao sam da dođe do funkcionalnosti. U kratkom periodu imamo funkcionalan Parlament. To ne odgovara na ključni problem koji ste vi govorili.
Bila je jedna opća klauzula o zaštiti vitalnog interesa, ja sam sklonio tu listu i smanjio ono o čemu sudije treba da odluče. Trebamo smanjiti uticaj vitalnog nacionalnog interesa. Samo sam povećao broj delegata u Domu naroda.
PITANJE: Možemo li čuti malo više o izbornim reformama iz jula 2022. godine?
SCHMIDT: Ja sam bio kritikovan. Ja ovo uzimam lično. Ovdje se radi da se svi vrate na scenu. Oni moraju ići tim putem. Ako mislimo, čekajte na nešto, a već 15 godina svi ovdje posluju uz pomoć međunarodne zajednice. Od marta do maja imali smo pregovore.
PITANJE: Zašto ste odabrali 2. Oktobar
SCHMIDT: Odbijam svaku kritiku. Dajte da budemo fer. Samo da vidimo šta sam ja uradio. A to je reforma Ustava.
PITANJE: Zašto ste čekali od jula do oktobra
SCHMIDT: Vidio sam sve nacrte. Ovo je bio konačan nacrt i donio odluku. Vijeće za provedbu mira me insistiralo da radim na pitanju funkcionalnosti Doma naroda. Sada imate veće mogućnosti.
PITANJE: Kako ćete deblokirati proces uspostave vlasti u FBiH?
SCHMIDT: Ja sam ga deblokirao!
PITANJE: Kada će biti formirana nova Vlada FBiH?
SCHMIDT: Nije na meni da odlučujem o formiranju Vlade FBiH. Osmorka ima većinu u Zastupničkom domu. U Domu naroda SDA je osigurala većinu sa koalicionim partnerima u Klubu Bošnjaka. Jedan se delegat umjesto sa osmorkom okrenuo SDA.
PITANJE: Morate sada usvojiti izmjene i dopune Vaših prijedloga?
SCHMIDT: Još uvijek ne govorimo o rješenju u Ustavu FBiH, već u rješenju Dejtonskog mirovnog sporazuma. Sada je potrebno da se dogovara.
PITANJE: Nekoliko članova Vlade iz Rs su na listama sankcija SAD i Velike Britanije. Da li ste razmatrali da ih sankcionišete?
SCHMIDT: Ponekad bih volio da sam poput Paddyija Ashdowna, ali on je bio u drugačijem okruženju. Ne bih to odbacio, ali neću to sada koristiti. Možda bi trebalo razmišljati o nekom finansijskom uslovljavanju. Republici srpskoj treba novac. Dodikova odluka da nagradi Putina nagnala nas je na drugi pravac.
PITANJE: Brine nas ono što smo vidjeli 9. januara ili da se i dalje negira genocid. Ključno je ukloniti sve one koji ovo rade. Voljela bih čuti Vaše mišljenje o ruskom utjecaju u BiH. Da li su neke stranke bliske tom ruskom režimu?
SCHMIDT: SNSD je pokazala dosta simpatija prema Rusiji. Ali bih pravio razliku između historijskih veza i politike. Vidjeli smo u Beogradu da Rusi imaju centar (Wagner grupa) za regrutovanje, a naravno predsjednik Aleksandar Vučić nije pristao na to.
PITANJE: HDZ je dva puta glasao protiv sankcija Rusiji. Imamo SNSD, Noćne vukove. Čini se da jačaju odnosi snaga na terenu i Putinu?
SCHMIDT: U ime svih građana nakon formirnja vlasti moramo imati jasan stav. Do sada sam čuo razumne stavove. Član Predsjedništva BiH nedavno je razgovarao u Briselu i treba obnoviti mandat NATO-a ovdje. Slažem se da su ljudi zabrinuti. Meni treba evropska, britanska i američka podrška, ali mislim da do sada nismo loši.
PITANJE: Vezano za kritike da ste favorizirali HDZ i da ste dobili nagradu od premijera Hrvatske.
SCHMIDT: Nagradu premijera Hrvatske sam dobio prije više godine. Tu ne vidim ništa sporno. Mislim da to nema veze s mojom odlukom o funkcionalnosti vlasti. Vidio sam da neki prave političke kampanje od moje odluke, pa sam odlučio da odluku saopćim nakon zatvaranja biračkih mjesta.
HDZ je dominantna u hrvatskom klubu, SNSD je u srpskom, a SDA ima podijeljenu ulogu, zato što su izgubili položaj u Predsjedništvu BiH. Iskreno ne vidim kako sam dao prednost bilo kome. Brojke govore o proporcijama kakve su bile ranije.
Možda bi neko mogao reći da nisam riješio problem etničkih razlika, ali moramo izvršiti reformu kompletnog Doma naroda. Treba razmišljati o regionalnom pristupu domova, a ne prema etničkom sastavu stanovništva.
Ne vidim da sam nekome dao prednost. Sadašnje izmjene veliki broj podržava. Mada puno toga još treba uraditi.
PITANJE: Čini se da je BiH stvorena ali i uništena pričama. Kada političari traže razgovore s Vama oni propituju odgovore. 2021.godine ste postali visoki predstavnik, sada imamo nagradu Putinu. Pitam se da li ste razmišljali kada ste postali visoki predstavnik da vratite nagradu premijeru Hrvatske. Te nagrade su primali osuđeni ratni zločinci?
SCHMIDT: Moram reći da sam 2012. godine dobio nagradu kao član Vlade Njemačke. Tu se radilo o nezavisnosti Hrvatske, Slovenije i BiH. Ne razumijem argumente na koje se Vi pozivate. Nisam shvatio razlog.
PITANJE: Govorim o nagradi Red Ante Starčević. U oktobru 2022. godine premijer Hrvatske kazao u Saboru da se nakon više godina pokušaja riješilo pitanje hrvatskog naroda u BiH. Stvoren je narativ o izbornoj reformi koji nismo željeli vidjeti.
SCHMIDT: Garantujem Vam da ovdje nisam da svjedočim Parlamentu. Moje odluke su moje odluke. Sutra idem u Beograd. Razgovaram sa svim državama u ovom regionu. Ako postoje sumnje o mojoj reputaciji i ugledu prvo bih rekao da to nije lijepo prema meni. Oni koji me znaju trebali bi se suzdržati ovakvih komentara.
PITANJE: Kako se osjećate da strana vlada pokušava sugerisati da su oni utjecali na Vašu odluku
SCHMIDT: Ne bih predložio da se to radi!
PITANJE: Koliko vlade Srbije i Hrvatske imaju utjecaja na unutrašnja pitanja u BiH?
SCHMIDT: Mislim da je to veoma važno. Imate jasne slučajeve uplitanja u unutrašnja pitanja u BiH kroz status potpisnika Dejtonskog mirovnog sporazuma. Vidjeli smo dosta uplitanja predsjednika Hrvatske, koji je došao u situaciju da je proširenje NATO-a na Finsku i Švedsku povezao na izmjene Izbornog zakona u BiH.
Srećom, Parlament u Zagrebu nije slijedio njegove komentare. Imamo bliske odnose sa Srbijom. Niti Hrvatska niti Srbija do sada nisu uradile bilo šta da se naruši teritorijalni integritet BiH. Vučić je rekao da poštuje teritorijalni integritet.
Imali smo i inicijativu Otvoreni Balkan. Ponekad u BiH imamo jedan dio koji daje podršku, a drugi koji ne podržava. Potrebno je da se bolje uspostavi nivo saradnje i da se time više dovodi do internih odluka. To će onda spriječiti druge da provode utjecaje.
PITANJE: Šta se dešava po pitanju državne imovine?
SCHMIDT: Sve glasine da ja nešto dogovaram sa Dodikom su glupost. Prošle godine sam blokirao nezakonite odluke NSRs. Oni su to ponovo sada pokušali da uvedu. Kada sam predložio zakon na državnom nivou, Dodik je rekao da će tražiti autonomiju.
Nakon 10 godina ne činjenja, treba riješiti problem u kojem imate imovinu, a niko ne zna kome ona pripada. Ne želim više slušati kako se tajno sastajem s Dodikom.
PITANJE: Šta britanska vlada može uraditi da se smanje etnonacionalne podjele i ojača stabilnost?
SCHMIDT: Diplomatska briga na visokom nivou u smislu sigurnosti na nivou NATO-a je velika. Želim se zahvaliti na stavovima prema odlukama koje sam donio i želim Vas zamoliti da dobijem podršku za daljni rad. Tražio bih podršku da Potočare i mjesta genocida izdvojimo na državni nivo.