Dušan Šešok, vodeći čovjek Iskre najavio snažan investicijski ciklus u 2023. s naglaskom na Hrvatsku i BiH.
Slovenska proizvodna grupacija Iskra, vlasnik za sad dvije velike hrvatske proizvodne kompanije, s očekivanim ukupnim prihodom u 2022. na nivou oko 280 miliona eura, nastavlja snažni investicijski ciklus novim ulaganjima u 2023. godini.
Pored redovnih investicija u svim sastavnicama započeto je i ulaganje u projekt izgradnje nove tvornice na građevinskoj parceli od 25.000 m2, u sklopu koje će raditi nova hala veličine 15.000 m2 – u Bosni i Hercegovini.
Za te se aktivnosti predviđa novo zapošljavanje, a spominje se i ukupno do 500 zaposlenika.
To znači da će u fazi širenja poslovanja Iskre u BiH gdje već radi jedan pogon sa 100 ljudi, realizacijom ovog projekta broj zaposlenika u grupaciji Iskra porasti za oko 30 posto, odnosno sa sadašnjih 1.700 na uskoro oko 2.200 ljudi.
Može se reći i da Iskra ovime jača vlastiti položaj u regiji i u svijetlu očekivane integracije BiH u Evropsku uniju, piše Poslovni dnevnik.
”Planiramo završetak gradnje nove tvornice do kraja 2023. i zapošljavanje još do 500 ljudi”, kazao je za ovaj portal ugledni slovenski poduzetnik Šešok, u vlasništvu čije porodice u okviru ove grupacije, pored matice slovenske Iskre i zagrebačke Elke uspješno posluje i Iskra brodogradilište 1 u Šibeniku.
Što se tiče novog projekta, Šešok iznosi da je posrijedi Iskrino ulaganje na lokaciji u njihovom vlasništvu u Laktašima, poznatom i kao termalnom lječilištu u sjeverozapadnom dijelu BiH, te najavljuje da se 2024. godine planira otvaranje i početak rada.
Investicija oko 15 miliona eura
U Laktašima će slovenski proizvođač investicijom procijenjenom na oko 15 miliona eura proširiti proizvodne aktivnosti u svom dominantom elektro biznisu, ali očito s predviđenim ciljem optimizacije u uvjetima nižih troškova poslovanja.
Kad je riječ o investicijskom ciklusu, naime, važno je reći i zašto se fokus Iskre sad seli u BiH.
Tu će na poslovanje utjecati faktori kao što je niža cijena električne energije (80 eura po MWH), zatim niži troškovi rada i oporezivanje rada, ali jednako se važnost pridaje generalno povoljnijem poreznom sistemu, uključujući nižu stopu oporezivanja dobiti u odnosu na Sloveniju koja inače ima najveće oporezivanja rada u EU.
”U Republici Srpskoj plaća se porez na dobit po stopi od 10 posto, a u Sloveniji – 19 posto. Ali, aktualne tendencije u sklopu najavljene porezne reforme u smjeru su daljnjeg povećanja poreznog opterećenja dobiti i imovine u Sloveniji, navodno u korist nižih poreza na rad.
Kao poduzetnik to smatram neprihvatljivim jer ni jedna država u EU ne diže poreze u ovoj situaciji tako da Slovenija iskače iz postojećih politika u člancima EU.
Vode se rasprave i o podizanju minimalne plaće za 100 eura. Držim da se plaće trebaju regulirati kroz odnos ponude i potražnje koji vlada na tržištu.
Naime, ako se tako administrativno krenu povećavati plaće, to će biti generator za novi ciklus rasta inflacije koja je i inače najveći problem u poslovanju europskih poduzetnika, pa čak i veći od cijene energije”, kaže Šešok.