Reisul-ulema Islamske zajednice Husein-ef. Kavazović poručio je kako su on i Milorad Dodik na suprotnim stranama.
“Milorad Dodik i ja nismo na istoj strani. Ja sam na strani žrtve, a on je na drugoj strani. U tome je suštinska razlika između nas, nema tu ništa osobno.
Takvu nam je ulogu namijenila povijest, a to se ne može promijeniti“, izjavio je reisul-ulema Kavazović za Agenciju MINA, komentarišući jučerašnji istup predsjednika manjeg bosanskohercegovačkog entiteta RS u kojem je javno napao reisul-ulemu.
Reisul-ulema je ovom prilikom dodao i da je progon imama hafiza Amira Mahića, kojeg je MUP RS prijavio Tužilaštvu u Prijedoru zbog “podsticanja nasilja i mržnje”, progon na vjerskoj osnovi i rezultat takve retrogradne politike.
“Svaka tortura nad Bošnjacima počinjala je torturom nad imamima. Tako je bilo u Bratuncu, Vogošći, tako je bilo i u Prijedoru.
Ovog puta, dok se ponovo vrši progon vjerskog službenika, bošnjački intelektualci šute. Da li se boje Milorada Dodika?“, upitao je reisul-ulema.
Prema njegovim riječima, ovo nije samo problem i pitanje jedne vjerske zajednice, nego i pitanje diskriminacije i gušenja, kako vjerskih, tako i osnovnih ljudskih prava i sloboda.
“Dakle, ovo je po svim mjerilima prvenstveno političko pitanje“, kazao je reisul-ulema Kavazović.
Podnesen izvještaj, imamu Mahiću prijeti kazna do tri godine zatvora
Protiv glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice Kozarac Amira Mehića, koji je Svetom Savi pripisao fašizam, a Srpskoj pravoslavnoj crkvi sektaštvo, podnesen je izvještaj Okružnom javnom tužilaštvu Prijedor, potvrđeno je iz prijedorske Policijske uprave.
Izvještaj o počinjenom krivičnom djelu javno izazivanje i podsticanje nasilja i mržnje protiv A.M. podnijeli su u srijedu, 15. februara, pripadnici Policijske uprave Prijedor.
Bude li dokazana krivica Mahića, za to mu prijeti novčana ili zatvorska kazna do tri godine.
Skupština grada Prijedora jučer je najoštrije osudila istupanje i govor glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice Kozarac Amira Mahića.
“Skupština grada poziva sve vjerske službenike da javnim istupanjem i vršenjem vjerskih obreda ne narušavaju mir i suživot vjerskih osjećanja drugih naroda.
Skupština je opredijeljena za suživot na principu međunacionalne i međuvjerske tolerancije i uvažavanja radi zajedničkog napretka”, navodi se u zaključku koji je usvojila gradska Skupština na trećoj posebnoj sjednici.