Vladimir Putin tek je treći aktualni predsjednik za kojim je izdan nalog za uhićenje ICC-ja, nakon Omara al-Bashira u Sudanu i Muammara Gaddafija u Libiji.
Za al-Bashirom su 2009. i 2010. izdani nalozi za uhićenje zbog genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti.
Bili su povezani sa sukobom koji je izbio u Darfuru 2003. i doveo do smrti 300.000 ljudi.
Kasnije je svrgnut s mjesta predsjednika, a 2020. su ga sudanski vladari pristali predati ICC-ju, no to se još nije dogodilo, prenosi Index.hr.
Nalog za hpšanje Gadafija zbog zločina protiv čovječnosti izdao je ICC tijekom prosvjeda protiv režima 2011.
Slučaj je okončan nakon što je on ubijen samo nekoliko mjeseci kasnije.
Zelenski o nalogu za hapšenje Putina: “Historijska odluka za historijsku odgovornost, ruska politika je zlo”
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oglasio se o odluci Međunarodnog krivičnog suda u Hagu da izda nalog za hapšenje predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina.
Naveo je da je ovo historijska odluka koja je početak za historijsku odgovornost.
“Međunarodni krivični sud izdao je nalog za hapšenje Putina. Istorijska odluka koja će započeti istorijsku odgovornost.
Šef terorističke države i još jedan ruski zvaničnik zvanično su osumnjičeni za ratni zločin – za deportaciju ukrajinske djece – nezakonito raseljavanje hiljada naše djece na rusku teritoriju“, rekao je Zelenski.
Kazao je da zločinačka operacija ne bi mogla početi bez naređenja Putina.
“Takvu zločinačku operaciju ne bi bilo moguće izvesti bez naređenja najvišeg lidera terorističke države.
Odvajanje djece od porodica, lišavanje svake mogućnosti da kontaktiraju sa svojim rođacima, skrivanje djece na ruskoj teritoriji, rasturanje po udaljenim regionima – sve je to očigledno ruska državna politika, državne odluke, državno zlo, koje počinje sa prvim zvaničnikom ove države“, dodao je on.
On se zahvalio Karim Kanu i timu tužioca međunarodnog krivičnog suda, kao i svima širom svijeta, koji kako je naveo, „pomažu Ukrajini da se izbori za pravdu“.
“Zahvalan na principu i spremnosti da se oni koji su krivi zaista privedu pravdi. Slava svima koji su sada u borbi za Ukrajinu! Slava svima koji nam pomažu da zaštitimo svoj narod!“, zaključio je Zelenski.
Poznato za koje se sve zločine tereti Putin
Pret-pretresno vijeće 2 Međunarodnog krivičnog suda odlučilo je izdati dva naloga za hapšenje i to protiv Vladimira Vladimiroviča Putina, predsjednika Rusije i protiv Marije Aleksejevne Lvove-Belove, ruske komesarke za dječija prava u Uredu predsjednika Ruske Federacije.
“Danas, 17. marta 2023. Međunarodni krivični sud izdao je dva naloga za hapšenje u situaciji u Ukrajini za Vladimirom Putinom, predsjednikom Ruske Federacije, i za Mariel Vobelava, povjerenicom ruskog predsjednika za prava djeteta.
Za navodne ratne zločine deportacije djece sa ukrajinskih okupiranih teritorija u Rusku Federaciju. Međunarodnim pravom je zabranjeno okupiranim silama da prebacuju civile sa teritorije na kojoj žive na druge teritorije. Djeca uživaju posebnu zaštitu prema Ženevskoj konvenciji. Sadržaj je tajan kako bi se zaštitile žrtve.
MKS pridaje veliki značaj zaštiti žrtava, posebno djece. Ipak, sudije vijeća koje se bavi ovim predmetom odlučile su da u interesu pravde i da spriječe činjenje budućih krivičnih djela javno objavljuju postojanje naloga. Ovo je važan momenat u procesu pravde pred MKS.
Sudije su razmotrile informacije i dokaze koje je dostavio tužilac i utvrdile da protiv ovih lica postoje vjerodostojne optužbe. Za navodne zločine, MKS obavlja svoj dio posla kao sud. Sudije su izdale naloge za hapšenje. Izvršenje zavisi od međunarodne saradnje“, kazao je predsjednik Suda Piotr Hofmanski.
U nalogu za Vladimira Putina se navodi kako je lično ili zajedno s drugima počinio sljedeće zločine:
“Vladimir Vladimirovič Putin, rođen 7. oktobra 1952. godine, predsjednik Ruske Federacije, navodno je odgovoran za ratni zločin protivpravne deportacije stanovništva (djece) i protivpravnog preseljenja stanovništva (djece) iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju (prema članovima 8(2)(a)(vii) i 8(2)(b)(viii) Rimskog statuta). Zločini su navodno počinjeni na ukrajinskoj okupiranoj teritoriji najmanje od 24. februara 2022.
Postoje razumni razlozi za vjerovanje da g. Putin snosi individualnu krivičnu odgovornost za gore navedene zločine, (i) jer je počinio djela direktno, zajedno s drugima i/ili preko drugih (član 25(3)(a) Rimskog statuta) i (ii) zbog njegovog propusta da pravilno izvrši kontrolu nad civilnim i vojnim podređenima koji su počinili djela, ili dozvolili njihovo izvršenje, i koji su bili pod njegovom efektivnom vlast i kontrolu, u skladu sa odgovornošću nadređenog (član 28(b) Rimskog statuta)“, stoji u nalogu Vijeća ICC-a.
Kada je u pitanju Lvova-Belova ICC navodi njenu dogovornost za identična djela kao i za Putina.
“Gospođa Marija Aleksejevna Lvova-Belova, rođena 25. oktobra 1984. godine, komesarka za prava deteta u Kancelariji predsjednika Ruske Federacije, navodno je odgovorna za ratni zločin protivpravne deportacije stanovništva (djece) i protivpravnog preseljenja stanovništva (djeca) iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju (prema članovima 8(2)(a)(vii) i 8(2)(b)(viii) Rimskog statuta).
Zločini su navodno počinjeni na ukrajinskoj okupiranoj teritoriji najmanje od 24. februara 2022. Postoje razumni razlozi za vjerovanje da gđa Lvova-Belova snosi individualnu krivičnu odgovornost za gore navedene zločine, jer je djela počinila direktno, zajedno s drugima i/ili putem drugi (član 25(3)(a) Rimskog statuta)“, navodi se u nalogu.
Iz Haga se navodi da je pretpretresno vijeće II smatralo je, na osnovu zahtjeva tužilaštva od 22. februara 2023., da postoje razumni razlozi za vjerovanje da svaki osumnjičeni snosi odgovornost za ratni zločin protivpravne deportacije stanovništva i protivpravnog preseljenja stanovništva iz okupiranih područja Ukrajine Ruskoj Federaciji, na štetu ukrajinske djece.
Dodaje se i da je vijeće je smatralo da su nalozi tajni kako bi se zaštitile žrtve i svjedoci, ali i istraga.
Ipak, imajući u vidu da je ponašanje o kojem se govori u sadašnjoj situaciji navodno u toku, te da svijest javnosti o potjernicama može doprinijeti sprječavanju daljeg počinjenja zločina, Vijeće je smatralo da je u interesu pravde ovlastiti Ured registrara da javno objelodani postojanje potjernica, imena osumnjičenih, krivična djela za koja su potjernice izdate i vidove odgovornosti koje je utvrdilo Vijeće.