“Iskreno se nadam da ćemo imati novu Vladu FBiH do 6. aprila. Mislim da se trebamo pridržavati rokova koji su navedeni u Ustavu”, istakao je u Rezimeu Federalne televizije Aljoša Čampara, federalni ministar unutrašnjih poslova i delegat Naroda i pravde u Domu naroda Federacije BiH.
Čampara je uvjeren da će visoki predstavnik reagovati ukoliko dođe do blokada.
“Možda će se okolnosti promijeniti, možda će i drugi potpredsjednik dati saglasnost. Dakle predsjednica Federacije je imenovala Vladu Federacije, potpredsjednici trebaju dati saglasnost i potvrda ide u Predstavnički dom. Onaj ko ima parlamentarnu većinu taj bi svugdje u svijetu trebao formirati vlast, odnosno vladu.
Ukoliko dođe do drugačije neke situacije do znači da se radi o blokadi. Mi smo država koja živi Dejtosnki mirovni sporazum, država koja ima visokog predstavnika i on ima bonske ovlasti koje se obično koriste u slučajevima nekih blokada da bi se procesi deblokirali.
I ako dođe do blokade uvjeren sam da će visoki predstavnik reagirati i deblokirati proces izbora nove Vlade Federacije“, rekao je Čampara.
Navodi da je parlamentarna većina svugdje u svijetu 50+1.
“Kada se neke stranke okupe i naprave koalicione sporazume i dogovore i kada u razgovoru sa predsjednikom Federacije kažu da imaju parlamentarnu većinu, od 98 zastupnika, to bi otprilike trebalo biti 50.
Dakle ova grupacija stranaka ima i više od toga, 56 ili 57. Postoji parlamentarna većina, mi živimo parlamentarnu demokratiju. U Ustavu piše da se moraju provoditi fer i slobodni izbori“, dodao je Čampara.
Smatra da bi eventualna intervencija visokog predstavnika mogla biti u smislu odblokiranja procesa.
“Otprilike nešto kao što imamo na državnom nivou kod izbora Vijeća ministara, da Predsjedništvo predlaže predsjedavajućeg Vijeća ministara, a da izglasava Predstavnički dom PS BiH.
Bilo kakva priča oko uslovljavanja sa jednim ili dva kantona na nivou Federacije, ja mislim da je to potpuno apsurdno i da se to sigurno ne može desiti“, kazao je.
Čampara ističe da se Schmidt uopšte ne mora voditi tim šta bi kome bilo prihvatljivo.
“To što HDZ-u nešto nije prihvatljivo, to je njihova stvar. Ali isto tako ne mora nama biti prihvatljivo nešto što je za HDZ prihvatljivo. Tako da, on će donijeti odluku koja je dobra za građane BiH i za procese deblokiranja u BiH.
Mislim da je najpravičnije rješenje kojim nijedna stranka neće biti u potpunosti zadovoljna. Slažem se da bi trebalo donijeti neku dugoročnu odluku“, mišljenja je Čampara.
Na pitanje kako funkcioniše Osmorka u ovom trenutku, odgovara:
“To zavisi od pitanja kojima se bave. Čim imate puno stranaka naravno da je teže funkcionisati. Mislim da se došlo do neke krajnje faze, do kraja ovog jednog političkog procesa. Neke stvari su završene na državnom nivou, evo na kantonalnim nivoima.
Utvrdili smo program rada nove Vlade, prioritete, raspodijelili resore tako da se nadam da će se moći raditi. Naravno da će uvijek biti različitih mišljenja i turbulencija i neslaganja.”
Kada je riječ o Ustavnom sudu BiH kaže da nema informacije da je Trojka dogovorila nešto vezano za sudiju Ustavnog suda, da je to Vukoja ili neko drugi.
“Primijetio sam da je mali broj kandidata, puno bi bilo bolje da se poništi taj konkurs da imamo veći broj kandidata. Ne vjerujem da HDZ inače nešto mijenja svoju praksu. Otprilike su zadržali postojeće stanje koje su imali sa SDA i SNSD-om i na državnom i na federalnom nivou“, istakao je.
Čampara navodi da nema osjećaj da se Osmorka prilagođava HDZ-u.
“Postoje razni spinovi da je HDZ-u nešto dato, da ima nešto više u odnosu na ono što imaju. Ja bih volio jednu stvar da mi se kaže šta smo mi to dali HDZ-u u odnosu na ono što su imali“, rekao je.
Kaže da je teško očekivati da radi Parlament kada još nema nove Vlade Federacije.
Smatra da bi najbolje bilo da ljudi koji dolaze na ministarske pozicije nisu opterećeni nikakvim istragama ni optužnicama.
“Ali moramo biti svjesni da postoji presumpcija nevinosti i ne smijemo nikoga unaprijed osuditi. Posebno ovo što imamo u USK-u u zadnje vrijeme. Vidjet ćemo šta će se desiti u slučaju Almina Hopovca“, kazao je.
O prijetnjama smrću Nikšiću i Konakoviću kaže:
“Ovo je prije svega nadležnost Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i državnih institucija jer se radi o državnim funkcionerima. Mislim da su poduzete aktivnosti.”