Evropi uključujući i prognoziranu situaciju na Zapadnom Balkanu.
Veći dio Evrope bi se mogao suočiti sa sušom, no na Balkanu se očekuju oluje, a posljedično i poplave.
Na sjevernoj hemisferi će ljeto početi 21. juna, otprilike tri sedmice nakon početka meteorološkog ljeta 1. juna.
Ljetno vrijeme će brzo početi širom centralne i sjeverne Evrope, dok bi jugoistočna područja mogla doživjeti sporiji prijelaz u novu sezonu.
Da li će i 2023. biti godina rekordnih ljetnih temperatura?
S obzirom na to da su 2021. i 2022. godina oborile sve rekorde kada je riječ o najtoplijem ljetu zabilježenom na evropskom kontinentu, mnogi se pitaju da li će i 2023. biti godina rekordne vrućine.
Iako je u aprilu ove godine u Španiji već postavljen rekod za najvišu aprilsku temperaturu ikada zabilježenu u Evropi, meteorolozi ipak ne očekuju da će 2023. biti još jedna godina ekstrema.
“Očekuje se da će ekstremne vrućine biti manje učestale na cijelom kontinentu u odnosu na posljednje godine. Biće vremena kada će postati vruće, ali je malo vjerovatno da će se ponoviti ekstremna rekordna vrućina od prošlog ljeta“, kaže meteorolog Tyler Roys.
Međutim, ono na šta upozoravaju iz AccuWeathera su toplije noći nego što je uobičajeno s tendencijom da temperature budu iznad historijskog prosjeka za ljeto u Evropi.
Istočna Evropa je pak sigurna po tom pitanju jer se očekuju temperature blizu historijskog prosjeka i bez talasa vrućine. To uključuje Mađarsku, Rumuniju i Srbiju.
Suho i toplo ljeto
Očekuje se da će ljeto biti sušnije i toplije u poređenju sa historijskim prosjekom što bi moglo izazvati probleme s požarima u Skandinaviji, koja nije stvorena da se nosi s takvim vremenskim obrascima.
Juni i juli će biti najsužniji mjeseci nakon čega se može očekivati padavinsko olakšanje.
Oni kojima su padavine najpotrebnije kao što su Španija i Italija, čini se da ove godine ipak neće dobiti olakšanje.
AccuWeather ističe sjevernu Francusku, Njemačku, Poljsku i balkanske države kao koridor koji će se najvjerovatnije suočiti s češćim padavinama i lošijim vremenskim uslovima u poređenju sa ostatkom Evrope.
“Padavine bi trebalo da budu blizu historijskog prosjeka za veći dio ovog regiona, što će biti dobra vijest za usjeve širom Balkana“, kaže Roys.
Međutim, na Balkanu bi nevrijeme moglo rezultirati značajnim rizikom od bujičnih poplava jer se količina padavina povećava iznad historijskog prosjeka za ovu sezonu.
“Zona od sjeverne Francuske do Balkana je u najvećem riziku od vremenskih nepogoda u smislu grmljavinskih oluja koje mogu izazvati snažne vjetrove i grad“, rekao je Roys.
Međutim, to ne znači da je na Balkanu izgubljena svaka nada da ćemo uživati u ljetnim planovima i godišnjim odmorima jer će itekako biti lijepih i sunčanih dana.