Dva mjeseca nakon obilježavanja 31. godišnjice od zločina u Ahmićima stanovnike ovog sela kraj Viteza uznemirio je snimak koji se pojavio na društvenim mrežama na kojem Kordić u društvu nekoliko osoba govori: “Kada me je pitao (prijatelj) je li vrijedilo zatvora, je li vrijedilo rata, ja sam mu rekao: ‘Sve bih ponovio, ni sekunde ne bih zamijenio. Svaka je sekunda vrijedila.’”
Ispred spomen-obilježja u Ahmićima, Hazrudin Bilić kaže novinarima Detektora da pola dana nije mogao naći prave riječi da bi osudio izjavu kada ju je čuo, javlja BIRN BiH.
“Toliko me to iznenadilo, da može jedan čovjek poslije svega i toliko vremena da izjavi da bi ponovio sve to što je uradio. Mi ovdje u Ahmićima smo to jako, jako teško prihvatili, jer vraća te u jednu stvarnost 1992. gdje mi ozbiljno – ja ozbiljno razmišljam – da se to može ponovo desiti. Da je taj zaista čovjek spreman da bi to ponovo uradio”, govori on.
I Husu Ahmića, kojem su u aprilu 1993. godine u Ahmićima ubijeni roditelji i drugi članovi porodice, Kodrićeva izjava je šokirala.
“Čitavo selo je jednostavno u jednom strahu. Jer vi sad nakon 30 godina imate jednu izjavu da bi ponovo sve to isto uradio. Znači, vi možete očekivati neko vrijeme da se ponovi”, kaže on.
Dodaje da se svaki dan sjeti zločina koji je počinjen i da ima osjećaj kao da čeka da se on ponovi. To sve, za njega, doprinosi nestabilnijem stanju.
Za stanovnike Ahmića pravda bi značila da se s ovim problemom bavi državno pravosuđe i nadležne institucije i da se oni kazne na vrijeme.
“Te institucije ne rade svoj posao. Da je sankcionisano na vrijeme, prvi pokušaj, mislim da se ovo ne bi ni objavilo”, kaže Bilić i pojašnjava da misli na državni Sud i Tužilaštvo, ali i Ured visokog predstavnika u BiH.
Izjava Kordića objavljena je na internetu protekle sedmice, ali još uvijek nije utvrđeno tačno kada i gdje je ta izjava nastala, niti u kojim okolnostima. Sam Kordić nije javno komentarisao ovaj snimak.
Iz Tužilaštva BiH su već potvrdili da su formirali predmet na osnovu prijave za negiranje zločina, odnosno veličanje zločinaca, što je postalo kažnjivo nakon izmjena Krivičnog zakona koje je napravio bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko.
Mogućnost sankcionisanja
Pravna stručnjakinja Lejla Gačanica smatra da u Kordićevoj izjavi ima elemenata krivičnog djela javnog izazivanja ili raspirivanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti, odnosno javnog odobravanja, poricanja, grubog umanjivanja ili opravdavanja zločina genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnog zločina.
Pojašnjava svoj stav da se radi o javnom odobravanju pravosnažnom presudom utvrđenih zločina, za koje je vrlo jasno protiv koga je usmjereno razdragano Kordićevo “ponavljanje” i “vrijedilo je svake sekunde” te klicanje društva u kojem se nalazio, kao i šta se hrani takvim izjavama, te čemu se nazdravljalo i zbog čega.
“Ono što je prouzročilo ogromne gubitke, bol i patnju brojnim ljudima, time se osuđeni ratni zločinac diči i tome se nazdravlja. Ujedno, nema ovdje niti pokajanja niti poricanja, već slavljenja zločina”, kaže ona.
Smatra da nije došlo do veličanja osobe osuđene za ratne zločine kako je to propisano zakonom, ali da ta činjenica ne lišava potrebe propitivanja odgovornosti Kordića.
Ona naglašava i da je još upitno i kada je nastao snimak i gdje, radi utvrđivanja da li se se izmijenjeni zakon uopće može primijeniti.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je 2004. osudio Kordića na 25 godina zatvora za ratne zločine počinjene u srednjoj Bosni, a koji su uključivali i ubistva više od 100 civila, među kojima su bili djeca, žene i starija lica u Ahmićima kod Viteza 16. aprila 1993. godine. Nakon što je odslužio dvije trećine kazne, Kordić je pušten iz zatvora.
Advokatica Sabina Mehić vjeruje da se radi o grubom umanjivanju ili pravdanju zločina “jer je Dario Kordić izjavio da je vrijedilo zatvora, odnosno da je vrijedilo rata i da bi sve ponovio”.
“Kada se navedeno dovede u vezu sa činjeničnim navodima onoga za šta je osuđen Dario Kordić, onda je očigledno da je praktično izjavio da bi sve zločine, uključujući zločin u Ahmićima, ponovio i da su vrijedili zatvora”, kaže ona.
Mehić pojašnjava da je ispunjen i element javnosti, jer je očigledno da se radi o nekom skupu gdje je Kordić objasnio svoj lični stav, a snimak je javno dostupan.
“On je svjestan da se njegova izjava snima, to je očigledno sa snimka koji je dostupan javnosti”, dodaje ona te kaže da kod ovog krivičnog djela, bez obzira na preširoko postavljene odredbe, suština prepoznavanja elemenata krivičnog djela bi trebala da leži u namjeri i umišljaju, što su, prema njoj, u ovom slučaju očigledni.
Šutnja kao ohrabrenje i podržavanje
Preživjeli iz Ahmića posebno su razočarani šutnjom i nedostatkom ograđivanja od ove izjave.
“Još mi teže pada, s obzirom da se još niko od hrvatskog miljea ovdje na opštini Vitez, počev od njihovih udruženja ili neke stranke ili neki komšija da je izašao u javnost, da se ogradio od te izjave, eh to mi vjerujete još me više plaši, jer ako ćutiš, znači odobravaš to sve”, kaže Bilić i izražava sumnju da “se iz nekih centara, s obzirom na kompletnu situaciju trenutno u BiH, ovo smišljeno dešava i objavljuje”.
Proteklih dana brojne kritike su u medijima i na društvenim mrežama upućene hrvatskim strankama zbog izostanka reakcije na objavljeni snimak. Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) do trenutka objavljivanja ovog teksta nije odgovorila na upit Detektora za komentar.
Ova stranka u vlasti, čiji su se čelni ljudi ranije fotografisali s Kordićem nakon njegovog izlaska iz zatvora, nije se javno oglasila nakon objave snimka.
Predsjednik Hrvatske republikanske stranke i član Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora Slaven Raguž je na svom Facebook profilu pokušao opravdati Kordićeve izjave.
On je napisao kako je neko prošle godine upitao Kordića “je li vrijedilo” misleći na odsluženje kazne za nešto što su drugi napravili, a da je on odgovorio “ne da je svaka godina vrijedila”, nego “svaka sekunda je vrijedila” i da bi ponovio sve.
“Tko god je i površno čitao i pročitao presudu Dariju Kordiću, informirao se o njoj, pitanje i odgovor na pitanje ‘je li vrijedilo’ shvatit će i znati kako je u kontekstu odslužene kazne, a nipošto i nikada sramotnog zločina iz osude”, napisao je Raguž.
Klub Hrvata u Skupštini Kantona Sarajevo, koji čine Davor Čičić, Marijela Hašimbegović, Danijela Kristić i Damir Marjanović, osudio je izjavu Kordića, koji je, kako su naveli, jednom potvrdio izostanak bilo kakvoga kajanja i emaptije prema žrtvama zločina koje je počinio i za koje je bio pravomoćno osuđen.
Nevladina organizacija Hrvatsko narodno vijeće u BiH je pozvalo politički vrh Hrvata u BiH da se hitno oglasi i ogradi od Kordića i njegove izjave.
“Stidimo se. Užasnuti smo i pogođeni izjavom haškog osuđenika za ratne zločine Darija Kordića, koji, kako se na snimku objavljenom u javnosti vidi, okružen simpatizerima, poručuje da ne žali zatvora te da bi sve ponovio”, naveli su u saopćenju za medije.
Nakon izjave stigle su brojne osude, među kojima i one od udruženja žrtava, oglasila se i Delegacija Evropske unije, Ured visokog predstavnika (OHR) te Ambasada Sjedinjenih Američkih Država.
“Sramotna izjava Darija Kordića da se ne kaje zbog svojih postupaka tokom rata od 1992. do 1995. godine pokazuje užasan nedostatak stida i empatije prema svima koje su ubile snage koje je on predvodio tih godina”, naveli su iz Delegacije na svom Twitter profilu.
Također su dodali da su ratni zločini protiv nevinih civila zbog kojih je Kordić služio zatvorsku kaznu dokazane na sudu i predstavljaju utvrđene činjenice.
“Umjesto da razmišlja o životima koje je svojim djelima uništio i posljedicama koje trpe porodice njegovih žrtava, on je odlučio dati nečuvene komentare koji slave njegove postupke i produbljuju traumu svih onih koji su pogođeni ratom”, kazali su iz Delegacije i dodali da bi ovo trebao osuditi svako ko je posvećen istini, pravdi i istinskom pomirenju.
Visoki predstavnik Christian Schmidt saopćio je kako je veličanje ratnih zločina kažnjivo zakonom.
“Ovi komentari Darija Kordića bi se mogli shvatiti kao veličanje i glorifikacija njegovih djela”, naveo je on u saopćenju te pozvao Tužilaštvo da otvori istragu u ovom predmetu, kao i da se provjeri postoje li određene posljedice u pogledu presude Haškog suda u slučaju “Kordić”.
Njegova spremnost da ponovi svoje gnusne postupke pokazuje da nema kajanja za zločine koje je počinio, saopćeno je na Twitter profilu Ambasade SAD-a.
Pitanje rehabilitacije i prijevremenih puštanja na slobodu
Udruženje žrtava i svjedoka genocida je u svojoj reakciji, između ostalog, navelo da predsjednica Federacije Lidija Bradara i federalna ministrica kulture i sporta Sanja Vlaisavljević “podržavaju i afirmiraju ovog ratnog zločinca”.
Vlaisavljević je ranije, gostujući na Televiziji N1, kazala da čovjek koji odsluži kaznu za ratni zločin koji je učinio mora biti rehabilitiran u društvu.
“Šta ćemo s tim ljudima koji su odslužili? Oni moraju biti rehabilitovani. Postoji u svim pravima, humanitarnom pravu, i klauzule koje kažu da oni koji odsluže kazne moraju biti resocijalizovani i rehabilitovani”, rekla je, između ostalog, Vlaisavljević.
Ona nije imala vremena dati komentar Detektoru.
Gačanica smatra da je ideja rehabilitacije ovim jednim primjerom “savršeno ilustrovala koliko smo mi zapravo daleko od smislene primjene ovoga”.
“Bolje bi nam bilo da se smisleno pozabavimo preživjelima dok još ima vremena za njih i postratnim generacijama koje odrastaju uz ovakve ‘heroje’”, kaže ona.
Advokatica Nina Kisić pojašnjava da je jedna od stvari koje Haški tribunal cijeni kod odluka o prijevremenom puštanju na slobodu rehabilitacija nekog lica.
“Situacija s Darijem Kordićem, posebno ako prođe bez posljedica, obesmislila bi u mom shvatanju poentu suđenja za ratni zločin. Zasigurno je da će Rezidualni mehanizam dodatno cijeniti cijelu situaciju prilikom razmatranja budućih zahtjeva za prijevremeni otpust, a u mom shvatanju bi se morao uspostaviti i mehanizam nadzora i određeni uslovi prijevremenog otpusta”, kaže ona.
Budući zahtjevi za puštanje na prijevremenu slobodu, prema advokatici Mehić, ovisi o predsjedniku Mehanizma, koji donosi konačnu odluku.
“On ima kriterije kojima se vodi, ali važnu ulogu u tome imaju i uprave zatvora gdje osuđenici izdržavaju kaznu. Konkretno za Kordića, uprava zatvora iz Austrije je zauzela stav da se Kordić dovoljno rehabilitovao za puštanje na slobodu, a te činjenice je predsjednik Mehanizma prihvatio i donio odluku o prijevremenom puštanju”, kaže ona.
Također ističe da pravila ne tretiraju opoziv prijevremenog puštanja na slobodu, pa je sada glavni zadatak zapravo na organima gonjenja u BiH u dijelu koji se odnosi na izmijenjeni zakon.
Stanovnici Ahmića nakon Kordićeve izjave smatraju da bi on trebao biti vraćen na odsluženje ostatka kazne.
Bilić smatra da je Kordić iznevjerio austrijsko tužilaštvo i Haag, “jer prošlo je devet godina kako je izašao, on je ponovo spreman to da uradi”.
“Znači, to je njegovo ponašanje bilo samo prividno da bi on izašao na slobodu. I mislim da se on treba ponovo vratiti u zatvor, da odsluži ako ne veću kaznu, onda ovo što mu je ostalo da odsluži do kraja. Bar za primjer. Mislim da bi to trebalo biti minimalno sa čime bismo mi na neki način bili iole zadovoljni i da krene život kako treba”, kaže on.