Pravna stručnjakinja Alma Čolo prokomentarisala je reakciju visokog predstavnika Christiana Schmidta na antiustavno djelovanje predsjednika RS Milorada Dodika.
Njenu objavu prenosimo u cjelosti:
– Čujem da neki eksperti kažu da visoki predstavnik nije trebao mijenjati i dopunjavati Krivični zakon BiH, jer su se neustavne aktivnosti režima u RS mogle krivično procesuirati i po ranijim odredbama Zakona.
Smatram da je ova intervencija visokog predstavnika bila neophodna. Na ovaj način je visoki predstavnik inkriminirao svaku buduću protivpravnu radnju kojom se vrši napad na ustavni poredak BiH.
Također, za izvršenje ovog krivičnog djela nije neophodna samo fizička sila ili prijetnja upotrebe fizičke sile kao do sada, nego to može biti i svaki drugi oblik sile.
Išao je i dalje, pa je propisao obligatorno izricanje mjere sigurnosti zabrane vršenja dužnosti. To znači da ako neki funkcioner u BiH preduzima protivpravne radnje kojima pokušava da promijeni ustavni poredak Bosne i Hercegovine ili da svrgne njene najviše institucije kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.
U krivičnom postupku Sud je dužan da mu pored zatvorske kazne, izrekne i mjeru sigurnosti zabrane vršenja dužnosti, što znači da ne može ostati na funkciji.
Isto tako propisao je i posebne pravne posljedice osude za ovo krivično djelo kao što su zabrana obavljanja i sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se finansira iz javnih sredstava i dr.
Smatram da je visoki predstavnik na ovaj način zaštitio ustavno-pravni poredak Bosne i Hercegovine, širom otvorio vrata za procesuiranje svakog pojedinca ili grupe ljudi koji napadaju na ustavno-pravni poredak zemlje i omogućio tužiocima da efikasno procesuiraju počinioce krivičnih djela protiv integriteta države.
Svi oni koji kažu da je visoki predstavnik, visoki predstavnik samo za Federaciju, mislim da su se sada mogli uvjeriti da to i nije baš tako.
I na kraju, drago mi je da je visoki predstavnik prilikom donošenja Odluke kojom se sprječava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH potvrdio da je ovaj zakon protivan članovima I/2., III/3. b) i VI/5. Ustava BiH, a kako sam to i predvidjela u prethodnom statusu (Odluka OHR 14/23) – navela je Čolo.