Istraživanje provedeno u 12 lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini pokazalo je kako od 4 hiljade svega 76 ulica, odnosno manje od tri posto nosi ime po ženama.
Krajem 2021. godine Inicijativa “Mir sa ženskim licem” u našoj zemlji je pokrenula kampanju “100 žena – 100 ulica po ženama” sa ciljem integrisanja rodne perspektive u obilježavanje javnog prostora.
Zašto je to važno?
Da biste u Bijeljini, ali i u bilo kom drugom gradu u BiH pronašli ulicu koja nosi ime po nekoj znamenitoj ženi bosanskohercegovačke prošlosti, u većini slučajeva biće vam potrebna navigacija.
Najčešće su sporedne i zapuštene, pa više izgledaju kao kazna, nego priznanje za ženu po kojoj su nazvane.
Od preko 300 ulica koliko ih ima u Bijeljini, samo devet nosi ime po ženama. U Bihaću od skoro 600 ulica tek 11 nosi ime neke žene. I pretežno su to ulice poput ove ovdje u Bijeljini, sporedne ili slijepe ulice.
Prema istraživanju, provedenom u 12 lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini u okviru kampanje ‘100 žena – 100 ulica po ženama’, od ukupno 4.076 ulica, manje od tri odsto nosi ime neke žene.
“Imenovanje javnog prostora po ženama smatra se važnim dijelom kulture sjećanja. Prosto, to je jedna od posljedica patrijarhata koji je generalno prisutan u Bosni i Hercegovini i tog nekog uticaja muških normi i većeg vrednovanja muških postignuća i muških doprinosa”, kaže za BHT1 Dragana Petrić, programska koordinatorica Fondacije “Lara” Bijeljina.
Živimo u društvu u kom su žene duboko diskriminisane na svim poljima, a obilježavanje javnog prostora je samo još jedan dokaz toga, kažu u Fondaciji Lara.
“Ono što bi trebalo i bilo jedno od dobrih rješenja jeste da se u škole uvede, makar na časovima odjeljenjske zajednice da se govori, na sekcijama iz istorije da se govori o ženama iz istorije i da im se da vrijednost koju zaslužuju jer su učinile mnogo za ovo društvo”, kaže Ljilja Lukić, projektna koordinatorica Fondacije “Lara” Bijeljina.
Promjene su spore, ali moguće, kažu u nevladinom sektoru. Zbog toga je pokrenuta i kampanja “Sto žena, sto ulica po ženama”, da bi se rodna perspektiva integrisala i u obilježavanje javnog prostora i ublažila nepoštena nejednakost u imenovanju ulica.