Jedna od tema današnjeg zasjedanja Savjeta bezbjednosti UN-a će biti situacija u Bosni i Hercegovini, piše Al Jazeera Balkans.
Riječ je o vanrednoj sjednici SB koju je zatražila Rusija, nakon što je Željka Cvijanović, članica tročlanog Predsjedništva BiH, poslala pismo ruskome ambasadoru Vasilu Nebenzji, u kojem je pitala može li ona predstaviti stanje u BiH, objašnjava Al Jazeerin novinar Ivica Puljić.
Rusi su zahtjev proslijedili Malti, koja predsjedava Savjetom bezbjednosti u aprilu, i onda je sve stavljeno na dnevni red, objašnjava Puljić.
U pismu, u koje je Al Jazeera imala uvid, Cvijanović optužuje visokoga predstavnika Kristijana Šmita, tvrdeći da krši domaće zakone, traži opoziv ambasadora BiH pri UN-u Zlatka Lagumdžije i tvrdi da se spoljna politika države vodi bez usaglašenosti Predsjedništva BiH.
Napadi na Schimdta
Cvijanović piše da “značaj Dejtonskog sporazuma seže dalje od okončanja razornog troipogodišnjeg građanskog rata u regiji” i da on “razgraničava jasnu podjelu nadležnosti između različitih nivoa vlasti i identifikuje nadležnosti institucija BiH u samo šest oblasti: spoljna politika, spoljnotrgovinska politika, carinska politika, finansiranje institucija i vanjskih obaveza BiH te politike vezane za vize, azil i migracije”.
“Međutim, dejtonska ustavna struktura je gotovo od svog nastanka bila suočena sa značajnim devijacijama, prvenstveno pod uticajem stranih faktora i određenih političkih subjekata u BiH. To je dovelo do neodrživog zakonodavstva usmjerenog na transformaciju BiH u centraliziranu i građansku državu, trend koji je posljednjih godina sve izraženiji“, piše Cvijanović u svom pismu.
Cvijanović u pismu optužuje visokoga predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta, poručujući da je nelegalno postavljen i da krši domaće zakone.
“Prema Aneksu X, imenovanje visokoga predstavnika zahtijeva provjeru putem odgovarajuće rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih naroda. Međutim, osoba koja trenutno očito lažno tvrdi da ima ulogu visokoga predstavnika za BiH nije dobila takvu verifikaciju od SB UN-a“, stoji u pismu.
Dodaje da je “ovaj neizabrani i nelegitimni pojedinac otišao toliko daleko da je svako protivljenje njihovoj volji kroz intervencije u krivičnom zakonodavstvu označio kao krivično djelo” i da to “ne samo da narušava vladavinu prava, već prijeti i podrivanje demokratskih institucija i izabranih predstavnika BiH, nastojeći ih potpuno podrediti samovoljnoj volji ovog pojedinca.”
Cvijanović piše i da se zbog statusa i rada Ustavnog suda BiH “dejtonski ustavni okvir suočava sa značajnim izazovima” i da je Sud “sve više djelovao kao ‘produžena ruka’ ili oruđe pod uticajem visokoga predstavnika i onih koji lažno tvrde da imaju vlast”.
Tvrdi i da se “postojeći ‘glasački mehanizam’ u Ustavnom sudu, koji čine bošnjačke i međunarodne sudije, godinama koristio za preoblikovanje ustavne strukture BiH, potkopavajući pozicije i nadležnosti entiteta, posebno Republike Srpske”.