Predsjednica srbijanske Skupštine Ana Brnabić izjavila je danas da je predlaganje rezolucije o međunarodnom danu promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici u Ujedinjenim narodima, “farsa” i da nikad nije bila toliko zabrinuta za mir na Balkanu kao sada.
“Pozivam sve iz Europske unije (EU) da se zapitaju kako će izgledati Bosna i Hercegovina nakon glasanja o rezoluciji. Hoće li biti zemlja koja je mirnija, stabilnija, u kojoj postoji veće razumijevanje između Bošnjaka, Hrvata i Srba ili nestabilnija u kojoj je potreban jedan incident da se sve se zapali. A ko je to uradio, pa prije svega Njemačka, a onda i svi oni iz EU i svi oni koji će glasati za ovakvu rezoluciju”, rekla je Brnabić.
Brnabić je rekla kako je možda posredno Njemačkoj cilj da riječ genocid više ništa neće značiti, kao i da je način predlaganja ove rezolucije početak kraja Ujedinjenih naroda jer se sve čini suprotno njihovoj povelji.
“Sram vas bilo, prije svega vas iz Njemačke, sram vas bilo, što radite ljudima na Balkanu, svim ljudima na Balkanu, prije svega srpskom narodu ali i svima na Balkanu. Ovo nikome ne donosi ništa dobro. Ali oni imaju svoje mikro ciljeve i zbog toga su spremni žrtvovati sve, žrtvovati mir i otvoriti novo žarište”, istaknula je Brnabić, prenosi Beta.
Opća skupština UN-a glasat će u četvrtak poslijepodne u New Yorku o rezoluciji kojom se traži proglašenje 11. jula Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
Dokument, čiji su predlagatelji Njemačka i Ruanda, određuje 11. juli kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995., osuđuje poricanje genocida kao istorijskog događaja, te veličanje onih koje su međunarodni kazneni sudovi osudili za ratne zločine, uključujući i genocid u Srebrenici.
Dezinformacije Srbije i RS-a: Tekst rezolucije nigdje ne osuđuje Srbiju ili Srbe, niti ih se naziva “genocidnim”
Generalna skupština Ujedinjenih nacija danas će glasati o rezoluciji o Srebrenici kojom je predviđeno da se 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici.
Iako tako tvrde vlasti Srbije, prije svega tamošnji predsjednik Aleksandar Vučić, te predsjednik bh. entiteta Milorad Dodik, tekst rezolucije nigdje ne osuđuje Srbiju ili Srbe.
U prijedlogu rezolucije o jednom od najvećih zločina u Evropi nakon Drugog svjetskog rata osuđuje se, među ostalim, negiranje genocida i veličanje osuđenika za ratne zločine.
Srbija i bosanskohercegovački entitet Republika Srpska više puta poricale su da je u Srebrenici počinjen genocid.
Šta sadrži rezolucija
Rezolucija sadrži sedam tačaka:
– Generalna skupština donosi odluku da 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici
– Bez rezerve osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici te poziva države članice da sačuvaju utvrđene činjenice uključujući i kroz obrazovne sisteme razvijanjem odgovarajućih programa, također u cilju sjećanja, sprečavanja poricanja i iskrivljavanja genocida
– Bez rezerve osuđuje radnje koje veličaju osuđene ratne zločine, zločine protiv čovječnosti, uključujući i odgovorne za genocid u Srebrenici
– Naglašava važnost završetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici te poziva na nastavak krivičnog gonjenja onih počinalaca genocida koji se tek trebaju suočiti s pravdom
– Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida
– Zahtijeva od generalnog sekretara da uspostavi program informisanja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i UN” počevši tako svoje djelovanje za obilježavanje 30. godišnjice od genocida
– Poziva sve države članice, organizacije sisteme UN-a, NVO te akademske organizacije da obilježavaju Međunarodni dan uključujući i organizaciju posebnih aktivnosti u znak sjećanja i odavanja počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. godine kao i odgovarajuće edukacije i aktivnosti koje se odnose na podizanje javne svijesti o genocidu.
Uoči zasjedanja Generalne skupštine UN-a na kojoj će se glasati o rezoluciji, u New Yorku borave predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović i član Predsjedništva BiH Željko Komšić, koji su zajedno sa ambasadorom BiH pri UN-u Zlatkom Lagumždijom, imali niz susreta s predstavnicima zemaljama o ovoj temi.
Poručili su da je važno da Generalna skupština usvoji rezoluciju o međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici, kao što je to učinila i u Rezoluciji o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Ruandi nad Tucijima te da niko nema pravo dovoditi u pitanje pravosnažne presude najviših sudova UN-a.
Rezoluciju su predložile države koje s tim imaju teško historijsko iskustvo – Njemačka i Ruanda. Tekst su nakadno sponzorirale još 34 države među kojima su sve bivše jugoslavenske republike osim Srbije i Crne Gore.