Nermin Nikšić podijelio objavu Čičića o minimalnoj plaći: Najviše se bune oni koji koji u koverti daju ostatak plate?

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić oglasio se na Facebooku podijelivši objavu Davora Čičića, bivšeg ministra finansija KS i aktuelnog zastupnik u Skupštini KS, uz fotografiju federalnih ministara.

Na fotografiji se također navodi da je Vlada FBiH utvrdila najnižu plaću za 2025. godinu, te da minimalna plaća u FBiH iznosi 1.000 KM.

Objavu Čičića prenosimo u cjelosti:

– Kao neko ko je najveći dio svoje karijere, skoro dva desetljeća proveo u realnom sektoru, vodio jednu od najvećih proizvodnih bh. kompanija u stranom vlasništvu i u tom period bio i član ESV-a FBiH i Udruženja poslodavaca FBiH smatram da sam dovoljno relevantam da kažem par stvari u vezi minimalne plaće.

U tom periodu u privatnoj kompaniji koju sam vodio radnici su imali prijavljenu plaću dosta veću od zvanične minimalne, uplaćene sve poreze i doprinose na puni iznos. Vjerujem da je nakon proteka par godina od mog odlaska i danas tako.

Imali smo u privatnoj kompaniji potpisan kolektivni ugovor sa sindikatima koji su organizovani u firmi sa preko 400 zaposlenih. Vjerujem da je isto tako i u većini ozbiljnih bh. firmi koji drže do sebe i svojih radnika.

Nasuprot toga pored velike strane konkurencije na tržištu je postojala i domaća konkurencija proizvođaća koja je u isto vrijeme imala prijavljene radnike na minimalnu plaću i ostatak isplaćivala radnicima u koverti kako bi zaobilazila plaćanja doprinosa i nije se tu radilo o par firmi nego o mnogo njih, čak i u javnosti “uglednih”.

Moja firma, koja je sve po zakonu plaćala, se na tržištu borila protiv firmi koje su u startu imale bolji položaj jer znamo da u cijenu troška proizvoda ulazi i trošak radne snage. Samim tim njihov proizvod je na tržištu bio jeftiniji, jer su u cijenu proizvoda ugrađivali neralno nisku cijenu rada koje su postizali na taj način i samim tim takav proizvod je bio konkurentniji kod kupaca.

Je li to nelojalna konkurencija i jesu li pojedini poslodavci privilegirani od drugih, iako je to klasična utaja poreza?

Svi ti isti su u javnosti veliki patrioti, a kada treba biti stvarni patriota prema državi, tada utajimo porez? Šta bi bilo sa takvima da utaje porez u SAD, Njemačkoj, Austriji vjerovatno bi dobili dugogodišnje robije i zabranu rada?

Pored svega toga moja firma za moje vrijeme je postizala odlične rezultate sa milionskim dobitima, plaćala radnike dostojanstveno sa regresima i svim drugim primanjima potpisanim u kolektivnim ugovorima, plaćala sve pripadajuće poreze, doprinose, takse, koncesije i bila lider na tržištu u borbi sa jakom stranom i domaćom konkurencijom i pritom najveći izvoznik iz BiH te kategorije proizvoda.

Znači može se ko hoće, zna i umije. Nekako mi se kroz cijelu ovu raspravu čini da je ovo bitka za “kovertu”? Kako funkcioniše famozna koverta? Vlasnici radnike prijave na minimalac, ostvare dobit, dobit isplate na svoje račune sa plaćanjem 10% poreza, koliki je trenutni porez na dobit i od tih para isplate radnike u koverti, koliko oni smatraju da trebaju bez ikakvog pravila, dogovora, ugovora.

Pri tome se izbjegnu plaćanje značajnog dijela poreza i doprinosa što predstavlja poresku utaju, zahvaljujući tome budu konkurentniji na tržištu od konkurencije koja sve to plaća i maksimiziraju profit za vlasnika.

Neki to rade tako, a neki kroz dvostruke kase i lažno prijavljivanje prometa ili oboje u kombinaciji. Radnici na žalost šute jer su ucjenjeni i boje se gubitka posla, a bez njihovih svjedočenja sve je teško dokazivo.

Radnicima se i tu i kroz te “koverte” pravi direktna šteta, jer na prijavljenu plaću na minimalac vrlo su slabo kreditno sposobni da podignu kredit i riješe svoja egzistencijalna pitanja, a kasnije kada odu u penziju njihove penzije zbog minimalnih uplata doprinosa će biti one najminimalnije, naravno ko ih dočeka.

Možda je napokon došlo vrijeme i da se tržište pročisti od onih koji ne poštuju državu, radnika, ne plaćaju poreze, šire nelojalnu konkurenciju, a predstavljaju se kao veliki “poslodavci, patriote, humanisti”, pitam se?

U BiH trenutno dolaze i strani trgovački lanci koji bez da su još i otvorili trgovine zapošljavaju naše radnike, već isplaćuju plaće mnogo veće od minimalne plaće dok su na obukama i na to plaćaju pune poreze i doprinose.

Neki će reći lako je njima oni su ogromni imaju novca, ali takvi lanci se ne odlučuju na ulaske u bilo koje tržište bez da imaju ozbiljnu analizu poslovanja, pa i plaća koje mogu dati radnicima i da pritom budu jako profitabilni.

Imamo i neke postojeće trgovačke lance gdje je milina ući jer su radnici zadovoljni i uvijek nasmijani i uslužni i to se da razlikovati i osjetiti. U isto vrijeme imamo domaće lance koji prijavljuju desetine miliona dobiti, a radnici u prosjeku rade za 700-1000 KM.

Jesmo li izgubili empatiju prema radnicima i našim ljudima i društvu u cjelini? Pri tome tražimo da uvozimo radnike iz trećih zemalja da rade za bijednu nadnicu, jer su naši ljudi dovoljno bezobrazni da ne žele da rade za mizeriju i bježe zbog toga u zapadnu Evropu.

Neka svi dođu da rade nemam ništa protiv ukoliko za to ima stvarne potrebe, ali prvo prije toga moramo riješiti koliko toliko dostojanstvenu naknadu za rad domaćeg radnika.

Javan je podatak da su privredna društva u FBiH u 2023. godinu prijavila 5,3 milijarde KM dobiti i to je u poređenju na prethodne godine dvocifren rast u postotcima. Kako to objasniti?

Imam još uvid u neke nabavne cijene robe u BiH i iako su mnoge cijene za krajnjeg potrošaća mnogo porasle zbog inflacije kod nas i u svijetu isto treba priznati da su mnogi povećavali i značajno svoje profitne marže pravdajući sve inflacijom.

Cijene na tržištu nisu samo odraz inflacije i njome uzrokovanih porasta troškova nego i porasta profitnih marži vlasnika kapitala koji su iskoristili inflaciju da sav taj porast potrošačima opravdaju tom famoznom inflacijom.

Ali iskazana dobit pokazuje da i nije baš sve do inflacije nego i do maksimiziranja profita vlasnika o čemu niko ne govori, mada na to imaju svoje apsolutno pravo u donošenju poslovnih i tržišnih odluka.

Treba priznati da je porez na dobit u FBiH je trenutno 10% i najmanji je u regiji pa i Evropi i to ide u prilog vlasnicima kapitala godinama. Porez na dividendu u FBiH ne postoji, a u svim zemljama EU je između 15-30%, što znači da kroz dividende se milionske dobiti mogu lako isplatiti bez marke poreza.

To najviše koriste strane banke koje desetina milona dobiti iz BiH izvlače u svoje matične zemlje bez da plate marku poreza na dividendu. Radnik ako želimo zdravo društvo mora imati svoje dostojanstvo makar minimalno.

U razgovoru sa mnogim poslodavcima koje poznajem tvrde da svi radnici imaju značajno veće plaće od tih minimalnih 1000 KM, jer radnika na tržištu nema ni za lijeka. Zašto onda ovolika galama oko tih 1000 KM, jednostavno možda se u toj konstalaciji krije istina da se ova famozna “koverta” više ne isplati?

Vlada FBiH isto tako pri tome mora ispuniti svoje obećanje o smanjenju stope poreza i doprinosa koji trebaju biti konkurentni barem sa zemljama iz regije, kako bi se pomoglo privrednicima posebno onim najugroženijim jer nisu sve grane privrede jednako ugrožene ovom odlukom.

Pri tome treba reći i da to povećanje doprinosa kroz minimalnu plaću ide u fondove za penzije i bolje zdravstvo, a ne u tekuću potrošnju. Valjda kao društvo trebamo svi težiti stabilnijem zdravstvu i penzionom fondu iz kojeg ćemo svi danas sutra primate zaslužene penzije i zahtjevati da imamo dobru zdravstvenu uslugu. Treba jako subvencionirati obrtnike i mala preduzeća posebno za razliku tih doprinosa, jer ona su i najviše ugrožena.

Istovremeno Vlada FBiH treba razmisliti o povećanju stopa poreza na dobit, uvođenje poreza na dividendu u značajnom procentu pa i u uvođenju poreza na nakretnine ujednačenog na Federalnom nivou, jer smo svjedoci da pojedinci gomilaju bogatstvo kroz veliki broj nekretnina na koje ne plaćaju značajnije poreze na imovinu, a kako je to u većini zapadnih zemalja pa i zemalja regije odavno slučaj.

Sve što sam napisao napisao sam iz vlastitog iskustva iz prakse privrednog života u BiH, a prošao sam mnogo toga. Mnogi profesori su ovih dana iznijeli niz različitih tvrdnji često i suprotstavljenih kroz ekonomsku nauku, što je jako dobro da neko objasni i pojasni kroz tu prizmu.

Nažalost, jako često u BiH u stvarnoj praksi poslovanja ne vlada ekonomija kao nauka jer i to znamo iskriviti i zaobići. Možda je i dobro da je Vlada ovako donijela ovu odluku da se otvori ozbiljna javna rasprava na ovu temu jer do sada je sve bilo u rukavicama i da se kroz nju nađe kompromis svih zainteresiranih aktera poslodavaca, sindikata, Vlade na korist sviju i društva u cjelini.

Na kraju odgovorno tvrdim: Zadovoljan radnik je jedini zdrav temelj jedne zdrave i uspješne firme i društva u cjelini – naveo je Čičić.