Grupa građana i građanki Sarajeva uputila je otvoreno pismo predsjedavajućem Gradskog vijeća Sarajevo Jasminu Ademoviću (NiP), te vijećnicama i vijećnicima.
Povod pisma je namjera Jasmina Ademovića da na dnevni red naredne sjednice planirane za utorak (19. februar) stavi odluku Odluku kojom se se 1. februar utvrđuje kao datum obilježavanja Dana osnivanja Sarajeva i propisuje način njegovog obilježavanja.
“Smatramo da je Prijedlog odluke potpisan od predsjednika Gradskog vijeća, kojim bi se utvrdio 1. februar kao datum obilježavanja Dana osnivanja Sarajeva historijski pogrešan i netačan.
Taj datum ni na koji način ne odražava identitet današnjeg Sarajeva koje baštini predosmansku historiju i tradiciju, jednako kao i osmansku i postosmansku, austrijsku, socijalističku i postsocijalističku. Zato je uvođenje 1. februara, kao datuma osnivanja Sarajeva, neprihvatiljivo i za posljedicu ima dodatne podjele naših sugrađana”, navedeno je u pismu.
Dalje ističu kako se ovim aktom očito želi umanjiti značaj Dana Grada koji se historijski i simbolički decenijama obilježava 6. aprila, kada je Sarajevo polovinom i krajem 20. stoljeća pružalo žestok antifašistički otpor, odbranilo slobodu i opstalo kao moderan i kosmopolitski grad.
“Indikativno je da se ovakve, već viđene i ponovljene političke inicijative iz vremena prethodnih saziva Uprave Grada dešavaju u godini kada čitav svijet i naše Sarajevo trebaju obilježiti 80 godina od pobjede nad fašizmom”, zaključuju u pismu.
Pismo su potpisali brojni akademici, glumci, novinari, umjetnici i drugi: Akademik Kemal Hanjalić, akademik Husnija Kamberović, akademik Nerzuk Ćurak, Dino Mustafić, Nijaz Skenderagić, Bogdan Tanjević, Zlatko Dukić, Željko Šain, Sead Đulić, Eli Tauber, Jasna Diklić, Edina Rešidović, Dervo Sejdić, Memo Kundurović, Bakir Nakaš, Benjamina Karić, Nataša Gaon, Senka Kurt, Srđan Mandić, Almir Kurt, Suad Kurtagić, Muhamed Pilav, Almir Jazvin, Igor Stojanović, Jasmin Imanović, Aleksandra Nikolić, Šaćir Hrustemović, Ramiz Mehmedagić, Varja Nikolić, Igor Baroš…
Podsjetimo, datum 1. februar je predložen da bude proglašen danom obilježavanja osnivanja Sarajeva.
Ovo je prijedlog predsjedavajućeg Gradskog vijeća Sarajeva Jasmina Ademovića (NiP) i vijećnika Vedada Deljkovića (DF).
Protiv ovakve odluke, ali i samog postupka (skraćenog) bio je vijećnik Dragan Stevanović (SDP). Navodi kako se bez ikakve rasprave “pokušava provući” ovakva odluka te kako se radi o podvali.
“Nesumnjiva je i velika uloga Isa bega Ishakovića u razvoju Sarajeva i to se treba isticati i valorizurati. Ali, on nije osnivač Sarajeva. Na ovim prostorima se grad razvijao još od predrimskog perioda i o tome postoje brojni historijski i arheološki dokazi. Nadam se da su gradski vijećnici učili historiju i da neće prihvatiti neutemeljene, populističke ideje pojedinaca”, naveo je Stevanović.
Reagovala je i Mirela Džehverović (NS), dopredsjedavajuća Gradskog vijeća.
“U svim rječnicima ‘osnivanje’ se definiše kao proces ili početak stvaranja nečeg novog. Gledajući samo s tog aspekta, nikad ne bismo smjeli dopustiti da početak stvaranja Sarajeva vežemo za vakufnamu Isa Bega Ishakovića.
U najboljem slučaju mi taj datum možemo vezati samo za ime grada, ali nikako i za sam grad koji je postojao i prije dolaska Osmanlija i čija je infrastruktura dijelom inkorporirana u ono što će se graditi u sklopu Osmanskog carstva a što je danas jedan od stubova identiteta Sarajeva, ali nikako njegov početak.
Ima tu još dosta razloga zbog kojih je obilježavanje prvog februara kao datuma osnivanja Sarajeva neprimjereno a i netačno, kao što je i taj da se ni samo datiranje vakufname ne može vezati baš za prvi februar”, smatra Džehverović.
Akademik Husnija Kamberović, ugledni bh. historičar i profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, također je reagovao na prijedlog uvođenja 1. februara, Dana osnivanja Sarajeva, i upozorio da je riječ o reaktiviranju ideje od prije nekoliko godina, koja je tada završena neuspješno.
“Tada je bila i ozbiljna javna rasprava (jer se ova pitanja, po mom mišljenju, i trebaju rješavati nakon javne i stručne rasprave). O tome sam tada i pisao, i sve što bih sada mogao reći je – ponoviti ono što sam i tada napisao, a sve se svodi na to da se nikako ne može utvrditi da je baš 1. februar datum osnivanja Sarajeva. To je čisto nagađanje i ne razumijem zašto nekome to sada ponovo treba“, ističe, između ostalog, akademik Kamberović.