Europljani se suočavaju s “doživotnim zdravstvenim krizama”, a cijeli kontinent se bori s rastućom krizom mentalnog zdravlja među mladima, stagnirajućom stopom vakcinacije i visokim stopama hroničnih bolesti poput pretilosti i srčanih bolesti, navodi se u izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije objavljenom u utorak.
Istodobno, zdravstveni sistemi nisu spremni za buduće hitne zdravstvene situacije, opterećeni rastućom prijetnjom klimatskih promjena i suočeni sa sve starijim stanovništvom usred stalnog nedostatka radne snage.
Europski zdravstveni izvještaj WHO-a, koji se objavljuje svake tri godine, bavi se zdravstvenim stanjem u cijeloj europskoj regiji, koja uključuje 53 zemlje u Europi, Kavkazu i središnjoj Aziji.
Utvrđeno je da jedna od šest osoba u regiji umre prije svog 70. rođendana od nezaraznih bolesti (NCD), kao što su kardiovaskularne bolesti, rak, dijabetes ili kronične respiratorne bolesti.
“Cijela regija mora se suočiti s temeljnim uzrocima hroničnih bolesti, od pušenja i alkohola do lošeg pristupa zdravoj i hranjivoj ishrani, do onečišćenja zraka, do nedostatka tjelesne aktivnosti”, rekao je regionalni direktor WHO-a za Europu Hans Henri Kluge.
Europska regija ima najveći unos alkohola u svijetu, u prosjeku 8,8 litara čistog alkohola po odrasloj osobi godišnje, a EU bilježi najveći unos.
Upotreba duhana ostaje “neprihvatljivo visoka” na 25,3 posto, a pretilost, koja trenutno pogađa četvrtinu odraslih, raste.
Izvještaj je također pokazalo da smrtnost dojenčadi, iako općenito niska u regiji, jako varira među zemljama i gotovo 76.000 djece umre prije svog petog rođendana svake godine, obično zbog komplikacija prijevremenog poroda, asfiksije pri porodu, kongenitalnih srčanih anomalija, infekcija donjeg dišnog sistema, neonatalne sepse ili drugih infekcija.
Povrh toga, stope rutinske vakcinacije stagniraju, što dovodi do ponovnog porasta bolesti koje se mogu spriječiti. Na primjer, broj slučajeva ospica u 41 zemlji članici Svjetske zdravstvene organizacije u Europi zabilježio je 30-struki porast u 2023. godini u poređenju s prethodnom godinom, s 58.000 slučajeva ospica.
Loše mentalno zdravlje također je rastući trend među djecom i tinejdžerima.
Jedan od pet tinejdžera u regiji bori se s psihičkim problemom, a samoubistvo je vodeći uzrok smrtnosti među osobama od 15 do 29 godina. Cyberbullying je također postao značajan problem, pogađajući 15 posto adolescenata.
Nezdravi stilovi života također su zabrinjavajući trend, prema izvještaju, s gotovo jednim od troje djece školske dobi s prekomjernom tjelesnom težinom, a jedno od osam živi s pretilošću. Oko 11 posto tinejdžera koristilo je neki oblik duhanskih proizvoda u 2022., uključujući e-cigarete.
Izvještaj pokazuje “zdravstvene veze kroz cijeli životni ciklus”, rekao je Kluge.
“Vjerovatnije je da će zdravo dijete izrasti u zdravog adolescenta, zdravu odraslu osobu i zdravu stariju osobu. Ovo ne može biti važnije jer po prvi put u europskoj regiji ima više ljudi starijih od 65 godina nego onih ispod 15 godina”.