U Istočnom Sarajevu 8. jula postavljena je bista Vitaliju Čurkinu, preminulom ruskom ambasadoru u Ujedinjenim nacijama koji je zaustavio rezoluciju za osudu genocida u Srebrenici.
Iz Ambasade Ukrajine naveli su za Detektor da je to čin revizionizma i provokacije.
Otpravnik poslova Ambasade Ukrajine u BiH Jaroslav Simonov izjavio je da s velikom zabrinutošću i dubokim razočaranjem prate vijest o otkrivanju spomenika u Istočnom Sarajevu bivšem stalnom predstavniku Ruske Federacije pri Ujedinjenim nacijama Vitaliju Čurkinu.
“Ovaj čin, koji se dešava samo nekoliko dana prije 11. jula – datuma kada cijeli civilizirani svijet obilježava godišnjicu genocida u Srebrenici – ne može se posmatrati odvojeno od njegove simbolike i poruke koju šalje žrtvama i preživjelima tog zločina”, rekao je Simonov u pisanoj izjavi za Detektor.
U Istočnom Sarajevu je 8. jula otkrivena bista nekadašnjem ruskom diplomati Vitaliju Čurkinu, kako je objašnjeno na događaju, u znak zahvalnosti što je kao ruski predstavnik u UN-u uložio veto na britansku rezoluciju o Srebrenici 2015. godine.
Deset zemalja glasalo je “za”, a četiri su bile uzdržane, među kojima i Kina, dok je Rusija jedina bila protiv.
Jaroslav Simonov podsjetio je u svojoj izjavi da je Čurkin iskoristio pravo veta kako bi spriječio usvajanje rezolucije kojom bi se genocid u Srebrenici zvanično priznao.
“Taj čin predstavljao je poricanje istine utvrđene od strane međunarodnih sudova, i udar na pravdu i pomirenje”, dodao je Simonov.
Poručio je i da Ukrajina, koja i sama trenutno trpi posljedice agresije i svjedoči svakodnevnim pokušajima negacije ratnih zločina od strane Ruske Federacije, izražava duboku solidarnost sa žrtvama i porodicama srebreničkog genocida.
“Otkrivanje spomenika osobi koja je aktivno sudjelovala u negiranju ovog zločina predstavlja čin revizionizma, provokaciju i moralnu degradaciju vrijednosti mira, istine i pravde”, dodao je Simonov.
U izjavi je pozvao sve političke aktere i institucije u Bosni i Hercegovini da se odupru praksama koje, kako je istakao, veličaju negiranje zločina, te da nastave njegovati kulturu sjećanja koja se temelji na činjenicama i poštovanju žrtava.
“Ukrajina će uvijek stajati uz istinu i međunarodno pravo, bez obzira na to gdje su zločini počinjeni i ko ih pokušava prikriti”, dodao je Simonov.
Spomenik Čurkinu zamijenio je spomen-ploču koju su tom ruskom diplomati postavili predstavnici udruženja “Istočna alternativa” 2017. godine.
Događaju 8. jula prisustvovali su supruga Čurkina – Irina Evgenijevna Čurkina, predstavnici Ambasade Rusije i Vlade Republike Srpske, udruženja prijateljstva s Rusijom.
Bistu je u Rusiji izradio akademik Ruske akademije umjetnosti Ajdin Zejnalov.
Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić rekao je u svom govoru da je Čurkin spriječio da se srpskom narodu stavi etiketa “genocidnog naroda”.
“Zahvaljujući našim vječnim prijateljima, našoj braći Rusima, mi smo tada, zahvaljujući vetu koji je uložio gospodin Vitalij Čurkin prije deset godina tačno, spriječeno je da nas u svijetu predstave kao genocidne i na da neki način ovakav svijet kakav jeste najvećim dijelom sa zapadne strane uticajem nepravedan da nosimo to breme genocidnog naroda, a sasvim je suprotno”, rekao je Ćosić u obraćanju.
Reakcija Dodika
Predsjednik RS-a Milorad Dodik nije prisustvovao otkrivanju biste, a na svom X nalogu napisao je da “pamti istinu, pamti čojstvo, pamti prijatelje”.
Edin Ikanović, istraživač Memorijalnog centra Srebrenica, ocijenio je za Detektor da negatori genocida ne samo da poriču i veličaju genocid već i da posljednjih godina veličaju i one koji su se na bilo koji način usprotivili protiv istine o Srebrenici i genocidu.
“Samim tim i oni akteri koji postavljaju bistu i koji veličaju djelo Vitalija Čurkina, ambasadora koji je svojim glasom zaustavio donošenje rezolucije u Ujedinjenim nacijama, vidimo da oni istrajavaju u svakom obliku negiranja genocida”, zaključio je Ikanović.