General Philippe Morillon, bivši komandant snaga Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, preminuo je u četvrtak, 29. januara, u 90. godini života, saopćili su Francuska kopnena vojska i ministrica odbrane Catherine Vautrin.
Morillon u BiH ostaje upamćen po obećanju da je Srebrenica pod zaštitom, a samo dvije godine nakon toga dogodio se genocid.
Morillon je u svojstvu komandanta UNPROFOR-a Srebrenicu posjetio 11. marta 1993. godine. Tada je Srebrenica je bila prenapučeni, opkoljeni grad u kojem se nalazilo oko 30.000 ljudi, uglavnom izbjeglica iz Cerske, Konjević Polja i drugih dijelova Podrinja. Grad je bio bez hrane, vode, lijekova i struje, svakodnevno granatiran, a civilne žrtve su bile stalne.
Morillon dolazi s namjerom da se upozna sa stanjem na terenu i podnese izvještaj nadređenima te nakon sastanka s lokalnim vojnim i civilnim vlastima pokušava napustiti Srebrenicu.
Njegov odlazak spriječilo je okupljeno mnoštvo, mahom žene i djeca, ispred zgrade pošte. Akciju je predvodila Fatima Husejnović, osnivačica i predsjednica ratnog Aktiva žena Srebrenice. U roku od pola sata, nekoliko hiljada žena i djece blokiralo je izlaz i transporter UN-a, noseći transparente s porukama poput „Spasi nas, umiremo!“.
Morillon se, suočen s očajem civila, vratio u zgradu pošte, gdje je održan novi sastanak.
Fatima Husejnović, srebrenička heroina koja je preminula 2024. godine, je tada iznijela konkretne zahtjeve: obustavu vatre na Srebrenicu, otvaranje zračnog koridora, evakuaciju ranjenih i teško bolesnih, te redovne konvoje s hranom i lijekovima.
Generala su žene narednih dana držale pod stalnim nadzorom, dežurajući u smjenama kako ne bi napustio grad.
Nekoliko dana nakon „zarobljavanja“, Morillon se s prozora pošte obratio okupljenima i izjavio: “Vi ste sada pod zaštitom UN-a.”
U gradu je ostao gotovo dvije sedmice, tokom kojih se lično uvjerio u razmjere humanitarne katastrofe. Iako je granatiranje u početku nastavljeno, Morillon je putovao i u Beograd na sastanak sa tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem, nakon čega su prestali zračni napadi i granatiranje iz Srbije.
Ubrzo su u Srebrenicu počeli pristizati prvi konvoji s hranom, otvoren je zračni koridor, ranjeni i bolesni su evakuirani u Tuzlu, a u gradu su svoje urede otvorili UNHCR, Međunarodni crveni križ i Ljekari bez granica. Srebrenica je formalno proglašena zaštićenom zonom UN-a.
Nešto više od dvije godine nakon Morillonovog odlaska, u julu 1995. godine, u Srebrenici je počinjen genocid nad Bošnjacima. Na suđenju Slobodanu Miloševiću, Morillon je svjedočio da ga je upozoravao na glad, bijedu i tragediju koja će uslijediti ako se ne izvrši pritisak na vojsku bosanskih Srba.
Kao penzionisani general, Morillon je 2010. godine došao u Memorijalni centar u Potočarima kako bi odao počast žrtvama i izrazio osjećaj odgovornosti za ono što se dogodilo. Međutim, Majke Srebrenice i druga udruženja žrtava dočekala su ga s negodovanjem i protjerale iz Potočara, smatrajući njegova obećanja iz 1993. neispunjenim.
Nakon misije u Bosni i Hercegovini, Philippe Morillon je nastavio vojnu karijeru u francuskoj vojsci i od 1994. do 1996. godine komandovao Rapid Reaction Force, nakon čega se povukao iz aktivne službe 1997. godine s činom generala armije.
Potom je započeo političku karijeru, a od 1999. do 2009. godine bio je zastupnik u Evropskom parlamentu, gdje je sudjelovao u odborima za vanjske poslove, sigurnost i odbranu. U Francuskoj je odlikovan nizom priznanja, uključujući čin Velikog oficira Legije časti, te kasnije i Grand-Croix Ordre national du Mérite.
Načelnik Generalštaba francuske kopnene vojske Pierre Schill izjavio je da je vojska “s tugom primila vijest o smrti generala Philippea Morillona”, ističući da je riječ o “velikom službeniku Francuske, koji je u Bosni utjelovio volju međunarodne zajednice da zaštiti civilno stanovništvo”.
Francuska ministrica odbrane Catherine Vautrin odala je počast Morillonu kao “velikoj figuri i oficiru koji je služio svojoj zemlji tokom cijele jedne uzorne karijere, od vojne škole Saint-Cyr, preko Sarajeva, do Evropskog parlamenta”. “U ovim neizvjesnim vremenima, neka njegov osjećaj za angažman inspiriše mlađe generacije”, dodala je.
Počast generalu Morillonu odao je i francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot, naglasivši da je on “utjelovio potpunu posvećenost služenju Francuskoj”, te bio “istovremeno branilac mira i zaštitnik civilnog stanovništva”.
Ipak, njegova smrt ponovo je u fokus javnosti vratila jedno od najtežih pitanja savremene evropske historije: kako je bilo moguće da se genocid u Srebrenici dogodi uprkos prisustvu Ujedinjenih nacija i ranijim obećanjima međunarodne zaštite.
U međunarodnim krugovima poznat je kao general koji je upozoravao na humanitarnu katastrofu u Srebrenici, dok je u Bosni i Hercegovini njegova uloga često viđena kao simbol proturječnosti između obećanja međunarodne zaštite i njenog neispunjenog mandata 1995. godine.
Morillon je do kraja života odbacivao tvrdnje da je svjesno obmanuo stanovnike Srebrenice, ali nikada nije uspio ponuditi uvjerljivo objašnjenje zašto međunarodni sistem zaštite nije reagovao odlučnije prije nego što je bilo prekasno.