Evropa bi se već sljedećeg mjeseca mogla suočiti s ozbiljnom nestašicom goriva usljed produbljivanja krize na Bliskom istoku.
Oštar je ovo scenarij na koji upozorava izvršni direktor kompanije Shell, Wael Sawan, naglašavajući da se “lančani učinak” poremećaja u opskrbi opasno približava našem kontinentu.
Sawan ističe da je globalni poremećaj u opskrbi naftom i plinom već primorao pojedine dijelove Azije na smanjenje potrošnje energije.
Ukoliko se situacija ne stabilizuje, evropske vlade mogle bi biti primorane uvesti ograničenja potrošnje – radikalan potez koji nismo vidjeli od energetske krize 2022. godine.
Glavni uzrok panike na tržištu je činjenica da je oko petine svjetskih zaliha nafte i tečnog prirodnog plina (LNG) trenutno blokirano u Perzijskom zaljevu, nakon što je Iran zatvorio strateški važan Hormuški tjesnac.
Diplomatija i zveckanje oružjem
Dok vojna napetost raste, zapadne sile traže rješenja za deblokadu ovog ključnog pomorskog pravca.
Velika Britanija navodno predvodi napore za ponovno otvaranje tjesnaca, a razmatra se čak i korištenje dronova za razminiranje, tvrde vojni izvori za The Telegraph.
Američka administracija važe opcije na stolu. Američki predsjednik Donald Trump razmatra slanje padobranaca na otoke uz iransku obalu, dok bi potpredsjednik JD Vance mogao preuzeti ulogu glavnog pregovarača s Teheranom, s obzirom na to da Iran odbija komunikaciju s dosadašnjim američkim izaslanicima nazivajući ih “izdajnicima”.
Azija već uvela restrikcije: Čeka li nas rad od kuće?
Međunarodna agencija za energiju (IEA) apelovala je na zemlje da hitno smanje potrošnju. U Aziji su neke države već poduzele konkretne korake: uvele su četverodnevnu radnu sedmicu, ograničile korištenje klima uređaja i otkazale službena putovanja.
Sawan upozorava da bi Evropa ubrzo mogla biti prisiljena na slične mjere.
Preporuke IEA-e za građane i vlade trenutno uključuju: Masovniji prelazak na rad od kuće; Smanjenje dozvoljene brzine u saobraćaju; Veće oslanjanje na javni prijevoz.
Tržišta divljaju, ali ima li razloga za paniku do ljeta?
Reakcija tržišta je neumoljiva – u posljednje četiri sedmice cijene nafte skočile su za 40%, a plina za zabrinjavajućih 60%.
Zbog iranskih prijetnji, azijski giganti poput Kine, Japana i Južne Koreje užurbano kupuju američke isporuke po višim cijenama, direktno ostavljajući Evropu bez alternativa.
Iako stručnjaci upozoravaju na rizik od recesije, umirujuće poruke govore da je stvarna, fizička nestašica goriva “najgori mogući scenarij” koji se može ostvariti tek ako se sukob produži do ljeta.
Trenutni, mnogo veći problem je divljanje cijena. Postavlja se pitanje do koje granice će Evropa moći i htjeti plaćati tako skupu energiju prije nego što građani i privreda sami ne počnu drastično štedjeti. Evropska komisija je već pozvala države članice da revidiraju svoje ciljeve za skladištenje plina u pripremi za neizvjesne mjesece koji slijede.