Cijene nafte naglo su porasle na početku trgovanja nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael tokom vikenda izveli napade na Iran, što je izazvalo potres na energetskim i finansijskim tržištima.
Američka sirova nafta skočila je u nedjelju navečer i do osam posto, dosegnuvši oko 72 dolara po barelu, da bi se potom stabilizirala oko 71 dolar.
Referentna Brent nafta, globalni standard, u jednom trenutku porasla je više od 12 posto – na približno 82 dolara po barelu – ali se kasnije povukla ispod 78 dolara. U petak je Brent iznosio nešto iznad 73 dolara.
Istovremeno, terminski indeksi na američkim berzama pali su oko jedan posto. Indeksi S&P 500, Nasdaq i Dow Jones zabilježili su minus, dok su dionice energetskih kompanija poput ExxonMobil i Chevron porasle oko dva posto.
Blagi rast ostvarile su i dionice kompanija iz odbrambenog sektora, uključujući Northrop Grumman i Lockheed Martin, prenosi CNN.
Iako je početni skok cijena bio oštar, analitičari navode da je tržište već ranije uračunalo rizik mogućeg napada. Investitori, za sada, procjenjuju da bi poremećaj mogao biti kratkotrajan, ali ostaje neizvjesnost oko trajanja i razmjera sukoba, za koji je predsjednik Donald Trump nagovijestio da bi mogao potrajati sedmicama.
Stručnjaci upozoravaju da bi širi regionalni nemiri, uništavanje proizvodnih kapaciteta ili blokada ključnih pomorskih ruta mogli pogurati cijenu nafte na 100 dolara po barelu ili više. U tom scenariju, cijene goriva bi značajno porasle, što bi dodatno opteretilo potrošače i pojačalo inflacijske pritiske.
Iran i globalno tržište
Iran je jedan od ključnih aktera na svjetskom energetskom tržištu – veliki proizvođač nafte s trećim najvećim dokazanim rezervama, prema podacima OPEC.
Zemlja također kontroliše sjevernu obalu Hormuškog tjesnaca, kroz koji dnevno prođe oko 20 miliona barela nafte, što čini približno petinu globalne potrošnje.
OPEC+ najavio je povećanje proizvodnje za 206.000 barela dnevno, što bi moglo ublažiti kratkoročni rast cijena, ali analitičari ne očekuju da će to biti dovoljno u slučaju ozbiljnije eskalacije.
Hormuški tjesnac kao ključna tačka
Hormuški tjesnac predstavlja vitalnu rutu za izvoz nafte iz zemalja poput Saudijske Arabije i Kuvajta. Iran je i ranije prijetio njegovim zatvaranjem, što bi moglo izazvati globalnu energetsku krizu.
Tokom prošlogodišnjeg sukoba Irana i Izraela, investicijska banka Goldman Sachs procijenila je da bi dugotrajniji prekid saobraćaja kroz tjesnac mogao podići cijenu nafte iznad 100 dolara po barelu.
Azijske ekonomije, prije svega Kina i Indija, bile bi među najpogođenijima u slučaju zatvaranja prolaza, jer u velikoj mjeri zavise od uvoza nafte iz regije.
Moguć rast cijena goriva
Iran je šesti najveći proizvođač nafte u svijetu, pa svaki veći poremećaj u toj zemlji utiče na globalno tržište. Analitičari procjenjuju da bi veleprodajne cijene goriva mogle porasti za oko 25 centi po galonu, što bi se ubrzo prelilo i na maloprodajne cijene na pumpama.
Administracija predsjednika Trumpa, koja je ranije isticala pad cijena goriva – koje su u decembru prvi put u četiri godine pale ispod tri dolara po galonu – sada se suočava s rizikom da se taj trend preokrene usljed nove eskalacije na Bliskom istoku.