Zvaničnici administracije američkog predsjednika Donald Trump priznali su na zatvorenim brifinzima s osobljem američkog Kongresa da nije postojala obavještajna procjena prema kojoj je Iran planirao prvi napasti američke snage, potvrdila su dva izvora upoznata sa sadržajem sastanaka.
Sjedinjene Američke Države i Izrael u subotu su pokrenuli najopsežnije napade na Iran u posljednjim decenijama, ciljajući više od 1.000 lokacija, uključujući vojne objekte i pomorske kapacitete, prema tvrdnjama američkih zvaničnika.
Brifing u Kongresu i stav Pentagona
Kako prenosi Reuters, predstavnici Pentagon informisali su više od 90 minuta demokratsko i republikansko osoblje odbora za nacionalnu sigurnost u Senatu i Predstavničkom domu.
Prema izvorima koji su govorili pod uslovom anonimnosti, zvaničnici su naglasili da iranski balistički projektili i regionalne savezničke snage predstavljaju prijetnju američkim interesima, ali da nije bilo konkretnih obavještajnih podataka koji bi ukazivali na to da je Teheran planirao preventivni napad na američke trupe.
Dan ranije, predstavnici administracije tvrdili su da je predsjednik odlučio djelovati i zbog mogućnosti da Iran „možda preventivno“ napadne američke snage na Bliskom istoku.
Ciljevi operacije i političke reakcije
Trump je izjavio da je cilj operacije spriječiti Iran da razvije nuklearno oružje, obuzdati njegov raketni program i ukloniti prijetnje američkim interesima i saveznicima.
Najavio je da bi operacija mogla trajati sedmicama.
Demokratski zastupnici optužili su predsjednika da vodi rat po vlastitom izboru te doveli u pitanje argumente za prekid mirovnih pregovora, za koje je, prema navodima Omana kao posrednika, i dalje postojala mogućnost nastavka.
Trump je, bez javno predočenih dokaza, tvrdio da je Iran blizu razvoja sposobnosti da balističkim projektilima pogodi teritoriju Sjedinjenih Američkih Država. Izvori upoznati s obavještajnim procjenama navode da takve tvrdnje nisu potkrijepljene dostupnim izvještajima.
Žrtve i međunarodne reakcije
U međuvremenu, Centralna komanda SAD-a saopćila je da su tri američka vojnika poginula, dok je pet teško povrijeđeno. Nekoliko drugih zadobilo je lakše povrede od gelera i potrese mozga.
Američke snage, uključujući bombardere B-2, gađale su ojačane podzemne vojne objekte, dok su ratni brodovi i borbeni avioni izveli stotine udara na različite ciljeve.
Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska pozvale su Washington da javno iznese pravni osnov za napade.
Prema anketi koju su proveli Reuters i Ipsos, 27 posto Amerikanaca podržava napade, 43 posto ih ne odobrava, dok 29 posto ispitanika nije zauzelo stav.