Vlada Federacije BiH na sjednici 3. februara utvrdila je i u parlamentarnu proceduru usvajanja po hitnoj proceduri uputila Prijedlog zakona o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova u Federaciji BiH.
Prema tome, brojne bolnice u Federaciji dobit će novac od Vlade FBiH, ali ne i sarajevska Opća bolnica.
U reakciji Kantonalnog odbora Narod i Pravda Kantona Sarajevo na najavu raspodjele sredstava Vlade FBiH za sanaciju dugova javnih zdravstvenih ustanova u FBiH, navodi se kako su potpuno nejasni kriteriji kojim se odlučivalo o raspodjeli prihoda te da je vidljivo da je jedino Opća bolnica Sarajevo izostavljena.
Iz ove stranke navode kako je jasno da je Prijedlog zakona o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova u FBiH strateški interes HDZ-a BiH koji suvereno upravlja Sveučilišnom kliničkom bolnicom Mostar za koju je i namijenjeno najviše sredstava, ukupno 63 miliona KM.
“Sanacija stanja u zdravstvenim ustanovama važna je za sve građane Federacije BiH kako bi se konačno omogućila kvalitetna zdravstvena usluga svim građanima. Međutim, sam prijedlog sporan je iz nekoliko razloga, prvenstveno jer ga ne prati nikakva inicijativa o utvrđivanju odgovornosti i sankcioniranju svih onih koji su zdravstvene ustanove doveli do stanja kolapsa i nelikvidnosti.
Ovim prijedlogom dolazimo do paradoksalne situacije da ćemo u mnogim slučajevima faktički finansijski pomoći onim direktorima i onim upravama koje su i nagomilale dugove. Također, po pravilu, uz neke izuzetke, radi se o kadrovima SDA i HDZ-a BiH pa je sasvim opravdano pitanje šta je stvarni motiv Vlade Federacije BiH: pomoć zdravstvenim ustanovama i, u konačnici, i samim građanima, ili saniranje i prikrivanje vlastitog višegodišnjeg kriminala?
Ukoliko ostavljamo iste direktore, iste uprave, ako se i dalje nastavlja sa kriminalnim javnim nabavkama u sektoru zdravstva, sa različitim manipulacijama, stranačkim zapošljavanjem, onda se odgovor nameće sam“, poručuju iz Kantonalnog odbora Narod i Pravda Sarajevo.
Činjenica da je jedino Opća bolnica “Prim. Dr. Abdulah Nakaš“ izostavljena iz raspodjele sredstava što ukazuje na osvetnički odnos SDA prema građanima Kantona Sarajevo, stava su u NiP-u.
“Za Opću bolnicu Sarajevo nije predviđena niti jedna jedina marka, dok je za Klinički centar Univerziteta u Sarajevu i direktoricu dr. Sebiju Izetbegović planirano 30 miliona KM za sanaciju dugova.
Ovdje se postavlja pitanje kada su nas iz Vlade FBiH i iz KCUS-a lagali, ranije kada su tvrdili da su, doslovno štedeći na pacijentima, uspjeli sanirati dug KCUS-a ili pak sada kada tvrde da je KCUS nelikvidan i da mu je potrebna finansijska konsolidacija?
Podsjećamo javnost i da je popunjenost bolničkih kapaciteta KCUS-a u prošloj godini iznosila je samo 43 posto dok je tranša iz Zavoda zdravstvenog osiguranja KS bila na rekorodno visokom nivou.
Ovakav odnos spram bolnice koja je vitalna za građane Kantona Sarajevo vidimo kao osvetu građanima Kanona Sarajevo što je samo jedan od poteza sa sličnim ciljem, od blokade gradnje do raspodjele javnih prihoda“, dodaju iz Naroda i Pravde.
Sanacija dugova na ovakav način, smatraju iz NiPa, neće ni na koji način poboljšati zdravstvene usluge građanima FBiH jer se ključni ljudi i politike koji su i doveli do dugova ostaju nepromijenjeni.
“Ovaj prijedlog sličan je ideji da se lisici povjeri čuvanje kokošinjca. Direktori, uprave, cijeli sistem koji je dizajniran da izvlači novac iz zdravstvenih ustanova, a građanima na sve načine nastoji otežati pružanje usluga, ostaje nepromijenjen.
Iz Vlade FBiH nema niti riječi o tome da bi bilo pristojno da neko odgovara za višemilionske dugove, potpuno se prešućuje činjenica da će se novcem građana sanirati dugovi koje su napravile uprave koje su imenovali SDA i HDZ BiH.
Pravi put bio bi kompletna sanacija sistema, a prvi korak na tom putu mora biti uklanjanje korumpiranih uprava, transparentnost u javnim nabavkama i pružanju usluga, depolitizacija zdravstva i fokusiranje na pružanje kvalitetnih usluga pacijentima.
Sanacija dugova bi tek tada imala smisla, u svakom drugom slučaju radi se o pukoj pljački građana samo na inventivniji način“, stoji na kraju saopćenja Kantonalnog odbora Narod i Pravda Sarajevo.
Maćehinski odnos prema bolnici na prvoj liniji borbe s covidom
Dr. Sead Željo, predsjednik Upravnog odbora bolnice “Prim. Dr. Abdulah Nakaš” kazao je kako vjeruje da se radi o slučajnom propustu, da se ova zdravstvena ustanova ne uvrsti u plan pomoći Vlade.
“Kao predsjednik Upravnog odbora i u ime svih uposlenika naše bolnice želim da kažem da smo razočarani ovakvim maćehinskim odnosom Vlade prema našoj bolnici“, kazao je za Avaz dr. Željo.
Ističe da je Opća bolnica iznijela veliki teret od početka pandemije koronavirusa.
“Podnijeli smo lavovski dio posla u borbi protiv pandemije Covida-19. Uveliko smo olakšali rad Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS).
Faktički, oni ne bi mogli imati takve rezultate da nije bilo Opće bolnice, jer je činjenica da smo mi preuzeli veliki broj pacijenata. Sve svoje kapacitete smo stavili na raspolaganje. Otvorili smo najmoderniji i najnoviji izolatorij koji postoji u regionu.
Iz temelja smo ga napravili i to je bukvalno bolnica u bolnici. Pokazali smo velike uspjehe u liječenju Covida-19 i što je najbitnije imamo javno priznanje građana“, naglašava dr. Željo.
Javna je tajna da pacijenti u Kantonu Sarajevo insistiraju da budu hospitalizirani u Općoj bolnici.
“Nikad se nismo žalili da nam fali lijekova. Snalazili smo se i koristili naše interne rezerve. Moram da kažem da smo zaista imali enormne troškove. Građani znaju da je Opća bolnica među prvima reagirala i organizirala liječenje te zaštitu od Covida.
Imamo dvije bolnice, a pružamo usluge na račun onih sredstava kako su usluge dostavljene kao da nema koronavirusa. Uredu, što smo dobili par donacija, ali donacije nisu siguran izvor“, rekao je predsjednik Upravnog odbora Opće bolnice.
Dr. Željo ističe da je bolnica “Prim. dr. Abdulah Nakaš” odavno prevazišla gabarite Opće bolnice.
“Kako je došao novi menadžment i Uprava, pored toga što smo organizirali liječenje i zaštitu od covida, bolnica nijedan dan nije prestala pružati druge zdravstvene usluge. Urgentni centar naše bolnice je 24 sata na raspolaganju građanima sa svim pratećim i potrebnim dežurnim službama.
Reorganizirali smo se i radimo dalje. Razlog više našem razočarenju je što se nikada nismo žalili niti upirali prstom u druge, nego smo vrijedno radili. Ovakav prijedlog Vlade FBiH je obeshrabrujući“, kaže sagovornik.
Na kraju je kazao da želi vjerovati kako će federalna Vlada korigirati spisak zdravstvenih ustanova i dodati i Opću bolnicu.
“Vjerujte da jako teško guramo i sve je neko interno snalaženje. Pa ne može se opća bolnica glavnog grada u kojem živi više stotina hiljada ljudi, porediti s bolnicom u Konjicu ili Vitezu. Dakle, ne omalovažavam druge bolnice niti gradove, ali govorim o obimu posla.
Naša bolnica pruža zdravstvene usluge i predstavnicima diplomatskog kora. Želimo vjerovati da ovo nije namjerni propust i da će nadležni čuti naš glas“, rekao je na kraju dr. Sead Željo za Avaz.
Treba dodati da se u Općoj bolnici sve vrijeme održava i praktična nastava za studente.
Ko će sve dobiti novac?
Finansijska konsolidacija zdravstvenih ustanova obuhvata rješavanja dugovanja ustanova kod kojih je evidentirana nelikvidnost, a po ovom prijedlogu zasniva se na dva principa.
I to princip jednakog postupanja prema svim povjeriocima jednakog položaja posebno po osnovu više vrsta duga te princip pristupa podacima prema kojem je dužnik obavezan osigurati pristup podacima i dokumentaciji od značaja za finansijsku konsolidaciju, a koji se posebno odnose na njegove obaveze.
Prema tome, Vlada Federacije će za implementaciju konsolidacija i/ili restrukturiranje univerzitetsko-kliničkih bolnica izdvojiti 125 miliona KM i to: Klinički centar univerziteta u Sarajevu 32 miliona KM; Univerzitetski klinički centar Tuzla 30 miliona KM i Sveučilišna klinička bolnica Mostar 63 miliona KM.
Za restrukturiranja i sanacije u kantonalnim i općim bolnicama, Vlada će za ovu svrhu izdvojiti 100 miliona KM, i to:
- Za kantonalne bolnice ukupno 64,5 miliona KM:
JU Kantonalna bolnica Dr. Safet Mujić Mostar 15 miliona KM; JU Kantonalna bolnica Zenica 25 miliona KM; JU Kantonalna bolnica Dr. Irfan Ljubijankić Bihać 18 miliona KM; Kantonalna bolnica JZU Goražde 1,5 miliona KM; Županijska bolnica Orašje 2 miliona KM; Županijska bolnica Dr. Fra Mihovil Sučić Livno 3 miliona KM.
- Za opće bolnice ukupno 35,5 miliona KM:
U Opća bolnica Konjic 5 miliona KM; Opća bolnica „Dr. Mustafa Beganović“ Gračanica 3 miliona KM; JZU Opća bolnica Sanski Most 3,5 miliono KM; JU Bolnica Travnik 13,5 miliona KM; Hrvatska bolnica Dr.fra Mato Nikolić 5 miliona KM; JU Opća bolnica Bugojno 1,5 miliona KM; JU Bolnica za plućne bolesti i TBC Travnik 1 miliona KM; Opća bolnica Jajce 2 miliona KM; Opća bolnica Tešanj 1 milion KM.