Iz Naroda i pravde reagovali su na jučerašnje zaključke Hrvatskog narodnog sabora.
Kako su kazali, zaključci HNS-a pokazuju da HDZ BiH u suštini nije za postizanje dogovora već svojim nerealnim, maksimalističkim i neustavnim zahtjevima žele dodatno produbljenje političke krize.
Usvajanjem zaključaka u kojima se, između ostalog, prijeti “svim legitimnim pravnim i političkim sredstvima” ukoliko se izbori održe ove jeseni ili pak u kojim se direktno prijeti i najavljuje teritorijalna i institucionalna reorganizacija BiH.
U Narodu i Pravdi ove zaključke vide kao potvrdu teze da HDZ BiH u suštini nije za postizanje dogovora već da aktivno radi na produbljenju političke krize u BiH kao i nastavku blokade institucija.
“Ovdje se jasno uočava kopiranje pristupa kojim se već duže vrijeme služi Milorad Dodik. Blokiranje institucija i potonje žaljenje na nefunkcionalnost institucija i zahtjev za reorganizacijom BiH pokazuju da se, nažalost, politike Dodika i Čovića u mnogim segmentima prate, nadopunjuju i potpomažu.
Međunarodna zajednica je jasno prozrela takve politike kao antibosanske i antiustavne i na primjeru Milorada Dodika reagirala na odgovarajući način. Ovakvim zaključcima HDZ BiH se svrstava uz politiku koja je osuđena od najviših zvaničnika Sjedinjenih Država i Europske unije“, kaže se u saopćenju Naroda i Pravde.
Dalje navode da su u prethodnom periodu vodili odgovornu politiku nastojeći da se postigne dogovor oko važnih pitanja u Bosni i Hercegovini.
Dodaju da su pokazali da su spremni da kroz razgovore dođu do rješenja koje će biti u interesu države i svih njenih naroda i građana.
“Nažalost, kroz zaključke HNS-a i izjave čelnih ljudi HNS-a, taj prostor za razgovore su sužava i faktički skoro u potpunosti zatvara. To je jedna isključiva i maksimalistička politika koja ne otvara mogućnost za dogovore u okvirima realnog već nastoji kroz produbljivanje krize ojačati vlastite političke pozicije.
Iako takvu politiku predstavljaju kao interes hrvatskog naroda u BiH i kriju se iza slogana ‘narod odlučuje’, duboko vjerujemo da je takva politika ne samo antidržavna već i antihrvatska.
Spremnost da se ide protiv jasnih zaključaka i uputa Sjedinjenih Američkih Država, Evropskog parlamenta, Vijeća Evropske unije, Venecijanske komisije i drugih institucija pokazuju da HDZ BiH vodi antievropsku i antidržavnu politiku čiji je jedini saveznik Milorad Dodik.
Zar u HDZ-u BiH, zaista, nisu shvatili poruku od strane 504 europska parlamentarca, koji su ovih dana jasno podcrtali da Evropa neće tolerirati prepreke i opstrukcije za normalno funkcioniranje države te osudili secesionizam Milorada Dodika uz zahtjev Vijeću Evropske unije da njemu i njegovim saradnicima uvede sankcije?“, navodi se u saopćenju Naroda i Pravde.
Normalan svijet je za normalnu državu i protiv opstrukcija i ucjena, dodaju iz Naroda i Pravde uz poruku da održavanje izbora i pravo građana da biraju one koji će zastupati njihove interese mora biti neupitno.
Dodik ne vidi ništa sporno u zaključcima
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da ne vidi ništa sporno u zaključcima Hrvatskog narodnog sabora (HNS), te ističe da “Hrvati imaju pravo da zahtijevaju jednaka prava, kao i ostala dva konstitutivna naroda u BiH.”
Bošnjake je opet nazvao muslimanima, a kaže da su sami krivi jer ne prihvataju da BiH nije samo njihova.
“Odbijanje muslimana da prihvate činjenicu da BiH nije njihov eksluzivitet dovela je BiH, a posebno FBiH, u tačku u kojoj se danas nalazimo. Povlađivanje američke i briselske administracije željama muslimana dugoročno destabilizuje BiH”, rekao je Dodik.
Dodik je istakao da “samo dijalog i razgovor svih u BiH garantuje da bi ona mogla da opstane onako kako je definisana Ustavom.”
“Problem jednog naroda u BiH problem je svih i to je valjda svima jasno. Ignorisanje preglasavanja jednog naroda BiH gura u dugoročnu nestabilnost i odgovornost za to snosiće oni koji to ne žele da vide i da riješe”, naveo je Dodik.
Podsjetimo, Hrvatski narodni sabor BiH na izvanrednom je zasjedanju u Mostaru jučer jednoglasno usvojio niz zaključaka koji se tiču aktualne političke situacije u Bosni i Hercegovine i izmjena izbornog zakonodavstva.
Koji su to zaključci?
Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, nakon vanrednog zasjedanja HNS-a obratio se javnosti.
Istaknuo je da su govorili isključivo o izmjenama Izbornog zakona, kako bi se stvorili formalni uvjeti i održali Opći izbori 2022. godine.
Doneseno je sedam zaključaka koji su usvojeni jednoglasno.
1. Hrvatski narodni sabor (HNS) ocjenjuje kako je pregovarački tim HNS-a u dosadašnjim pregovorima dosljedno i odgovorno provodio prethodno utvrđeni pregovarački okvir i Politički sporazum od 17. lipnja 2020. o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH i ograničenim izmjenama Ustava BiH (sukladno Odluci Ustavnog suda U 23/14 i presudama Europskog suda za ljudska prava), posebno u dijelu koji se odnosi na legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda na svim administrativno-političkim razinama vlasti.
2. HNS izražava žaljenje što uloženi napori u dosadašnjim pregovorima nisu uspješno okončani kako bi se osigurale nužne izmjene Izbornog zakona i ograničene izmjene Ustava BiH (sukladno Odluci Ustavnog suda U 23/14 i presudama Europskog suda za ljudska prava). U pregovaračkom procesu u koji su kao facilitatori (posrednici) bili uključeni i predstavnici Europske unije i SAD-a hrvatski pregovarački tim ponudio je niz konkretnih prijedloga za izmjene i dopune Izbornog zakona i ograničene izmjene Ustava BiH.
HNS je spreman nastaviti pregovore s bošnjačkim i drugim političkim strankama u BiH o izmjenama Izbornog zakona i ograničenim ustavnim izmjenama, na tragu već usuglašenih izmjena Ustava BiH s predstavnicima Venecijanske komisije kako bi se stvorili preduvjeti za održavanje Općih izbora. Stoga pozivamo i predstavnike međunarodne zajednice uključene u pregovarački proces da daju puni doprinos završetku procesa pregovora o izmjenama Izbornog zakona i ograničenim izmjenama Ustava koji su od najveće važnosti za stabilnost i budućnost europske BiH.
3. HNS će se dosljedno zalagati za izvorna ustavna načela postignuta i ostvarena u Washingtonskom i Daytonskom mirovnom sporazumu koji su utvrdili Hrvati, Bošnjaci i Srbi kao konstitutivni narodi i drugi građani. Spremni smo odlučno suprotstaviti se svim daljnjim inicijativama koje idu u smjeru dekonstituiranja hrvatskog naroda u BiH.
4. Sve političke stavove kojim se zastupa blokiranje provođenja Političkog sporazuma iz Mostara od 17. lipnja 2020. godine i time onemogućava hrvatskom konstitutivnom narodu legitimno političko predstavljanje u domovima naroda i Predsjedništvu BiH HNS će smatrati suprotnim hrvatskim političkim pravima te ugrozom nacionalnih interesa i političkog subjektiviteta Hrvata u BiH.
5. HNS drži da neće biti ispunjeni formalno-pravni uvjeti za održavanje Općih izbora 2022. sve dok se ne bude izmijenio postojeći Izborni zakon BiH. U tu svrhu nužno je provesti Odluku Ustavnog suda BiH U-23/14 i sve presude Europskog suda za ljudska prava kako bi se svakom od triju konstitutivnih naroda osiguralo legitimno političko predstavljanje kao i mogućnost kandidiranja svakoj osobi s pravom glasa, a sve u skladu s ustavnim odredbama proisteklim iz Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH.
6. HNS posebno naglašava kako Središnje izborno povjerenstvo (SIP) nije i ne može biti zakonodavac niti ima pravo preuzimati nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH. Jednako naglašavamo da SIP nije izabran i imenovan sukladno odredbama Izbornog zakona BiH. Ako se Izborni zakon ne bude izmijenio sukladno prethodnim točkama i unatoč tome u tim uvjetima budu raspisani i provedeni Opći izbori, HNS će ih smatrati suprotnim slovu Ustava te duhu i načelima Daytonskog mirovnog sporazuma. Takvom postupku predstavnici HNS-a suprotstavit će se svim legitimnim pravnim i političkim sredstvima.
7. HNS i sve njegove članice će s krajnjom pažnjom pratiti nastavak političkih pregovora o izmjenama Izbornog zakona i ograničenim ustavnim reformama kao i rješenja ukupne političke situacije u BiH. Ako se i dalje nastavi s procesom dekonstituiranja hrvatskog naroda, HNS će pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH na načelima federalizma i konsocijacijske demokracije, kojom će se osigurati potpuna ustavna jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH.