Više od 32 posto svjetske populacije je kratkovidno, odnosno ne vidi na blizinu (miopija), pokazalo je istraživanje iz 2019. objavljeno u časopisu Investigative Ophthalmology and Visual Science.
Studija predviđa da će do 2050. godine gotovo 60 posto globalne populacije imati veću ili manju razinu kratkovidnosti, i to pretežno u razvijenim zemljama. Također se pokazalo da je najviša razina miopije u urbanim azijskim gradovima poput Singapura, Hong Konga i Guangzhoua u Kini. Međutim, od 2000. godine problem je i u SAD-u povećan za 14 posto, a u zapadnoj Europi za gotovo 15 posto.
“Miopija je postala epidemija” kaže dr. Fuensanta Vera-Diaz, vanredna profesorica na New England College of Optometry, i dodaje da je prevalencija velika i da će se njezina progresija nastaviti ako se po tom pitanju ništa ne učini.
Miopija je, zapravo, izduživanje očne jabučice, što u najboljem slučaju dovodi do zamagljenog vida na daljinu, ali u ekstremnim slučajevima može dovesti i do sljepoće. Ima tendenciju razvoja u djetinjstvu, a kod većine djece kratkovidnost se dijagnosticira u dobi od tri do 12 godina, pokazalo je istraživanje Američkog udruženja za optometriju.
“Dugo je medicina manje-više prihvaćala da pacijenti kratkovidnost mogu jednostavno riješiti nošenjem naočala ili kontaktnih leća i nastaviti svoj život bez problema” rekla je Vera-Diaz.
Međutim, nedavna istraživanja otkrila su da miopija uvelike povećava izglede za druge bolesti, poput katarakte, glaukoma, miopijske makulopatije i odvajanja mrežnice, od kojih neke mogu dovesti do sljepoće. Naime, ne postoji lijek za miopiju. Naočale, kontaktne leće i laserska kirurgija mogu ispraviti vid, ali ne mogu “vratiti” produženu očnu jabučicu.
Stručnjaci su suglasni da u tome genetika igra važnu ulogu, ali sve je više dokaza da okolišni faktori povećavaju opasnost. Naime, u početku se vjerovalo da su isključivo ekrani raznih uređaja doprinijeli povećanju miopije, ali čini se da je još jedan problem dodatna opasnost, a to je činjenica da se sve manje boravi na otvorenim prostorima i prirodnom svjetlu, a sve se više čita i radi pod umjetnim osvjetljenjem.
Naime, značajnije povećanje miopije najprije je uočeno u istočnoj i jugoistočnoj Aziji, gdje desetljećima učenici provode gotovo deset sati u školi, nakon čega slijede tri sata domaćih zadaća. U SAD-u školski dani traju oko sedam sati, a nakon toga se oko jedan do tri sata bave domaćim zadacima. Sve to može uzrokovati produženje očne jabučice jer se dugo gleda u zaslon, radi domaća zadaća i čita, i to u zatvorenom prostoru.
“Iako ne znamo točno kako boravak na otvorenom pridonosi prevenciji kratkovidnosti, jedna teorija govori da izlaganje svjetlu zadržava očnu oštrinu” rekao je dr. Donald Mutti, profesor sa Sveučilišta Ohio.
Da je problem premalog boravka na otvorenom imao utjecaja na vid, potvrđuje nam i prof. dr. Mirjana Bjeloš iz Referentnog centra Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za dječju oftalmologiju i strabizam Klinike za očne bolesti KB-a Sveti Duh.
“Činjenica je da miopija raste. U SAD-u je početkom stoljeća bilo 25 posto a sada imaju 45 posto kratkovidnih. Zanima nas zašto do toga dolazi jer se zaliha gena nije promijenila i zato se sve veća pozornost posvećuje okolišnim čimbenicima. Globalni je stav znanstvenika da je boravak na otvorenom vrlo važan. Tajvan je u obrazovni kurikulum uveo obvezu da djeca moraju određeno vrijeme boraviti na otvorenom” objašnjava prof. dr. Bjeloš.
Dodaje da naše oko, kad boravimo na otvorenom, radi na tisuće luksa, a u zatvorenom prostoru na oko 300 luksa.
“Ogromne su to razlike. Izvjesno je da je na otvorenom slika sigurno oštrija, a to znači da kad pada na mrežnicu, očna jabučica nema potrebu da se izdužuje i obrnuto, što je slika mutnija, ona se više isteže” kaže prof. dr. Bjeloš.
Također dodaje da su studije pokazale da dnevno svjetlo potiče izlučivanje dopamina, a on usporava progresiju produživanja očne jabučice. Ono što stručnjake dodatno zabrinjava je da s običnom miopijom raste tzv. visoka miopija, kod koje dolazi do sljepoće. To je i najvažniji razlog što će se očito sve više istraživati razlog epidemije kratkovidnosti, ali i načini kojima bi se zaustavila.
jutarnji.hr