Zamjenik gradonačelnika Prijedora, Žarko Kovačević, uputio je niz brutalnih uvreda sugrađanima katolicima.
Uvrede je uputio na najveći katolički praznik Uskrs.
Sve je naravno propračeno mržnjom iz polja historije.
“Kad se sjetim šta je katolički kler radio i radi Srbima, koliko je žrtva pod njihovim blagoslovom bilo, ne da ne mogu ništa čestitati već ih se gnušam.
Vatikan se itekako bavio i politikom, po dobru ih nikad nismo zapamtili. Ko ne zna da je Bosna i Hercegovina i danas za njih terra misionaris, taj ništa ne zna”, napisao je Kovačević na Facebooku
Poručio je pratiocima da sačekaju Vaskrs za čestitke.
“A do iskrenog izvinjenja i pokajanja, vatikanistima nek je daleko lijepa kuća”, zaključio je Kovačević u svom nacionalističkom ispadu koji zaslužuje svaku osudu.
Podsjetimo, Jasmila Žbanić danas je podijelila pravu sliku multikulturalne i druželjubive Bosne i Hercegovine.
Obilježavanje praznika sa komšijama i prijateljima različitih vjeroispovijesti tradicija je i pravi primjer suživota u našoj državi, ali ako se vratimo na objavu Kovačevića možemo ustanoviti – kako za koga.
Božić, Uskrs, Bajram, praznici su koji su oduvijek okupljali prijatelje.
Proslavljena bh. režiserka Jasmila Žbanić na svom je Facebook profilu podjelila predivan prizor, divno raspoloženje i blagdanski dekor.
“Redovan uskršnji ručak sa mojim najdražim Fra Mile Babić i prijateljima iz Sarajeva. Muharem Serbezovski pjeva. Samo u Bosni”, napisala je Žbanić.
Svakako da je ovakvih proslava danas bilo mnogo u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Uskrs je najveći kršćanski blagdan, kojim se slavi središnji događaj kršćanstva – Kristovo uskrsnuće od mrtvih.
U ranokršćansko doba Uskrs se slavio svake nedjelje, a od sredine II. stoljeća Kristovo uskrsnuće počelo se slaviti jedanput godišnje.
Blagdan Uskrsa slavi se u prvu nedjelju nakon prvoga proljetnoga punog mjeseca (uštapa).
Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. marta i 25. aprila, onda Uskrs može biti samo unutar toga vremena.
Još su najranije kršćanske zajednice, po uzoru na pashalno bogoslužje, provodile uskrsnu noć u bdijenju, čitanju biblijskih tekstova i molitvama u očekivanju ponovnoga dolaska Gospodnjega.
Od III. stoljeća zaživjela je praksa krštenja katekumena u uskrsnoj noći, a od IV. stoljeća Uskrs se slavi tri dana – počinje s večerom Gospodnjom na Veliki četvrtak, preko Velikoga petka i Velike subote, a završava uskrsnim vesperama – vrhunac slavlja čini bdijenje noć uoči Uskrsa.
Priprema za Uskrs je 40-dnevni post što počinje na Pepelnicu, kao vrijeme sjećanja na krsna obećanja i pokoru.
Uskrsna je nedjelja jednako tako početak uskrsnoga ciklusa Pentekoste, koji se zaključuje svetkovinom Duhova.