Godinu i po nakon što je početkom 2021. godine državna Agencija za ravnopravnost spolova pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice završila nacrt Akcionog plana za unaprjeđenje ljudskih prava i temeljnih sloboda LGBTI osoba u Bosni i Hercegovini za razdoblje 2021. – 2023. godine, Vijeće ministara je usvojilo ovaj dokument sa četiri strateška cilja za bolji položaj lezbijskih, gej, biseksualnih, transrodnih i interspolnih članova zajednice.
Sarajevski otvoreni centar (SOC) pozdravio je ovu odluku, kazavši da se nadaju efikasnom provođenju svih predviđenih mjera, te da će Akcioni plan biti adekvatna osnova i alat za nastavak zagovaranja, između ostalih, pravne regulacije istospolnih partnerstava, suzbijanja govora mržnje, poštivanja prava na slobodu okupljanja, pravnog priznanja roda, zdravstvene zaštite i socijalne inkluzije transrodnih osoba i mnogih drugih pitanja ravnopravnosti LGBT osoba.
“Iako već godinama niz institucija uz SOC – posebno u oblasti pravosuđa, zdravstva i socijalnog rada – aktivno radi na građenju vlastitih kapaciteta, pa i ostvarivanju dobrog dijela mjera koje su predložene, ovaj dokument prvi put daje sveobuhvatan pregled šta je potrebno učiniti u različitim oblastima života relevantnih za LGBT osobe, te niz novih mjera koje pojedinačne institucije u BiH trebaju poduzeti da bi se pravo na privatni i porodični život, kao i na samoidentifikaciju, konačno počelo ostvarivati za transrodne osobe i istospolne parove u svim dijelovima ove države“, kazala je Emina Bošnjak, izvršna direktorica SOC-a u saopćenju za javnost.
Prema analizi stanja ljudskih prava i temeljnih sloboda LGBT osoba i podacima Svjetske banke, 92 posto ispitanika u BiH izjavilo je da vrlo uobičajno i često doživljavaju diskriminaciju zasnovanu na njihovoj seksualnoj orijentaciji, piše BIRN BiH.
Akcioni plan se sastoji od četiri strateška cilja, koji se odnose, između ostalog, i na pravljenje učinkovitih mehanizama zaštite od diskriminacije i zločina iz mržnje za LGBT osobe.
Među predviđenim aktivnostima za ovaj cilj navodi se usklađivanje i redovito praćenje kaznenih zakona, obuka nosioca pravosudnih funkcija i stručnjaka u oblasti zdravstvene zaštite, obrazovanja, socijalne zaštite, rada i zapošljavanja.
U aktivnostima se navodi i unaprijeđenje saradnje nadležnih tijela u ostvarivanju prava na slobodu okupljanja, redovite obuke za policijske i državne službenike, te provođenje aktivnosti na razvoju kapaciteta za učinkovitu potporu značajnim institucijama u provedbi plana.
Među strateškim ciljevima navodi se i razvijanje svijesti o potrebi za suzbijanjem predrasuda i stereotipa o LGBT osobama, a predviđene aktivnosti su provedba aktivnosti u obrazovnim institucijama, uključivanje sportskih saveza u borbu protiv homofobije i transfobije na sportskim događajima, definisanje smjernica za medijsko izvještavanje o izazovima s kojima se susreću LGBT osobe.
Ovim Planom je predviđeno da Agencija za ravnopravnost spolova pravi izvještaj o provedbi plana.
Evo šta trebate znati o usvojenom planu.
Poziva se na izmjenu krivičnih zakona o govoru mržnje
U Akcionom planu se navodi da sva tri krivična zakona u BiH prepoznaju institut kaznenih djela počinjenih iz mržnje, kroz koje se pruža zaštita LGBT osobama, te da se dopunom djela koja se odnose na mržnju, govor mržnje i nasilje prati volja zakonodavca da kazni i spriječi slična društveno štetna ponašanja.
Iako su rješenja u kaznenom zakonodavstvu dobro postavljena, ipak su potrebna poboljšanja u vezi s utvrđivanjem pravne kvalifikacije djela s ciljem učinkovitijeg procesuiranja, navodi se u Akcionom planu.
Tako se u Planu, između ostalog, navodi i preporuka iz Rozog izvještaja 2019. koji naglašava potrebu izmjene i dopune krivičnih zakona Federacije BiH i Brčko distrikta, te potrebu da se odredbe o poticanju na mržnju i nasilje prošire tako da uključuju i seksualnu orijentaciju i rodni identitet kao zaštićene osnove.
Preporuke Analitičkog izvještaja i Mišljenja Evropske komisije navode da se Zakonodavstvo o zločinima iz mržnje treba prilagoditi i uskladiti sa acquis-em, po kojem se kažnjava javno poticanje na nasilje ili mržnju na osnovu rase, boje kože, vjere, porijekla ili nacionalnog i etničkog porijekla.
“Dokumentirani slučajevi diskriminacije trebaju dobiti stvarni administrativni i sudski epilog, a sudske se presude moraju izvršiti“, navodi se u preporukama ovih izvještaja, kao i jačanje zaštite prava svih građana, posebno osiguravanjem provedbe zakona o nediskriminaciji i o rodnoj ravnopravnosti.
Prema preporukama Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI), tijela vlasti trebaju izraditi, zajedno s nevladinim i međunarodnim organizacijama, sveobuhvatnu strategiju za borbu protiv govora mržnje, kao i poduzeti aktivnosti na promicanju tolerancije prema LGBT osobama.
Potrebna izmjena zakona koji onemogućavaju registriranje istospolne zajednice
Prema postojećoj zakonskoj regulativi, brak u BiH mogu zaključiti isključivo dvije osobe različitog spola – žena i muškarac.
Kako se navodi u Planu, u BiH ne postoji zakonsko rješenje koje bi istospolnim parovima omogućilo registriranje životne ili istospolne zajednice.
“Posljedica takvoga stanja ogleda se u uskraćivanju ostvarivanja niza prava koja bi registracijom ove zajednice nastala između partnera – prvenstveno imovinska, pravo na nasljeđivanje, ostvarivanje zdravstvene zaštite“, navodi se u Planu.
Institucija ombudsmana je 2016. godine u svom izvještaju naglasila potrebu da zakonodavna tijela u BiH zakonski urede pitanje zajednice života istospolnih partnera.
Rozi izvještaj iz 2019. godine je u svoje preporuke uvrstio i potrebu da se prilikom osnivanja međuresorne skupine Vlade Federacije za procjenu postojećih propisa i potrebe usvajanja novih, omogući sudjelovanje stručnjaka i predstavnika civilnog društva kako bi cijeli proces bio što učinkovitiji, transparentniji i u konačnici doveo do što boljeg zakonskog rješenja.
Ovaj izvještaj također preporučuje iniciranje procesa za donošenje zakonskog rješenja o istospolnim partnerstvima i u Republici Srpskoj i Brčko distriktu, kako bi istospolni parovi imali jednak tretman na cijeloj teritoriji BiH.
Plan predviđa da neće biti potrebna dodatna sredstva za provedbu
U dijelu koji se odnosi na provedbu ovog Akcionog plana, navodi se da će finansijska sredstva potrebna za provedbu aktivnosti biti predmet detaljne razrade u pojedinačnim institucijama zaduženim za provedbu i uključivanje određenih aktivnosti u redovite godišnje planove rada.
“Procjena radne skupine jeste da značajna dodatna sredstva neće biti potrebna za provedbu aktivnosti iz ovog plana. Većina aktivnosti je već planirana ili će biti provedena na temelju postojećih finansijskih i ljudskih resursa“, navodi se u Planu.
Tokom nedavnog predstavljanja Rozog izvještaja za 2022. godinu o stanju ljudskih prava LGBT osoba, rečeno je da BiH ne izdvaja sredstva za edukacije nosilaca pravosudnih funkcija, koje se odnose na antidiskriminacijsku zaštitu i zaštitu od zločina počinjenih iz mržnje i govora mržnje, te da je zbog nepostojanja finansiranja institucija SOC tokom 2021. godine nastavio pružati obuke koje su se odnosile na tužioce i sudije.
Amil Brković, programski koordinator u SOC-u, kaže za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da ova organizacija vjeruje kako će institucije osigurati novac za provedbu plana.
On objašnjava da svaka aktivnost ima jasno navedenu instituciju koja je treba provesti.
“Pri samoj izradi je naglašeno, uz konsultaciju sa svim institucijama, da finansijska sredstva generalno ne bi trebala predstavljati problem u provođenju aktivnosti navedenim u akcionom planu“, kaže Brković, objašnjavajući da će se svaka aktivnost unutar plana uvesti u godišnje planove rada državnih institucija.
Plan predviđa i finansiranje uz pomoć međunarodnih donatora, ukoliko to bude potrebno.