Trg oslobođenja-Alija Izetbegović od danas krasi bista još jednog velikana bosanskohercegovačke književnosti – utemeljitelja moderne bosanske jezičke kulture i jednog od najznačajnijih bošnjačkih intelektualaca Alije Isakovića.
Prilikom pokretanja projekta obnove ovog trga izražena je želja da on zadrži svoju poziciju kao mjesto gdje se pokazuje poštovanje prema kulturi, tradiciji i bogatoj bosanskohercegovačkoj književnoj historiji.
Iz tog razloga prihvaćena je inicijativa Društva pisaca BiH da na Trgu oslobođenja-Alija Izetbegović bude postavljena bista književnika Alije Isakovića, posebno imajući u vidu što se ove godine navršava 90 godina od njegovog rođenja, kao i 50 godina od izdavanja njegovog “Biserja” – prve antologije bošnjačke književnosti, saopćila je Općina Stari Grad.
Osim toga, navršava se i 30 godina od izdavanja Rječnika karakteristične leksike bosanskog jezika koji se smatra prvim savremenim bosanskim rječnikom.
Bista Alije Isakovića na ovaj način pridružena je spomen-bistama književnika postavljenim na Trgu oslobođenja-Alija Izetbegović davnih osamdesetih godina prošlog stoljeća: Ivi Andriću, Maku Dizdaru, Skenderu Kulenoviću, Meši Selimoviću, Branku Ćopiću i drugima. Izgradnja i postavljanje spomen-biste Alije Isakovića u potpunosti su finansirani iz budžeta Općine Stari Grad Sarajevo iznosom od 15.000 KM.
Bistu je izradio istaknuti umjetnik i akademski kipar Stijepo Gavrić.
Posebno raduje što je spomen-bista odmah privukla pažnju prolaznika, i to mlađih generacija koji su na izletu sa svojim učiteljicama, te su imali priliku naučiti ko je bio Alija Isaković.
I drugi prolaznici stajali su pored biste i hvalili ovaj potez, a jedan od njih je i Faruk Arslanagić.
“Odličan potez Općine Stari Grad, jer na ovom mjestu i trebaju da budu biste i statue naših poznatih pisaca. Pozdravljam i sanaciju trga, mislim da je sve veoma dobro urađeno“, izjavio je Arslanagić.
Novu bistu Alije Isakovića primijetio je i Fahrudin Grozdanić.
“Našim zaslužnim piscima definitivno je mjesto ovdje, u srcu grada, na Trgu oslobođenja Alija Izetbegović, bilo da je to Ivo Andrić ili Alija Isaković. Nažalost, kultura čitanja kod mlađih generacija danas i nije više popularna.
Živimo vrijeme interneta i modernih tehnika, knjige se sve manje koriste, što nije dobro. Sa suprugom upravo komentarišem kako je trg dobro saniran i mnogo je bolje stanje nego što je bilo“, izjavio je Grozdanić.
Alija Isaković je bio bosanskohercegovački književnik, romansijer, pripovjedač, televizijski i dramski pisac, putopisac, aforist, lekiskograf i historičar jezika i književnosti.
Utemeljitelj je moderne bosanske jezičke kulture, te jedan od najznačajnijih bošnjačkih intelektualaca. Snažno se zalagao za afirmaciju bosanskog jezika. Kao leksikograf, Isaković je bio nezaobilazan u oblikovanju bosanskog jezika.
Objavljeni su njegovi rječnici “Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku” iz 1993. i “Rječnik bosanskoga jezika” iz 1995. godine. Dobitnik je Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva 1976. godine.
Preminuo je u Sarajevu 1997. godine.
