Prema podacima banjalučke Elektrokrajine, više od tri i po hiljade stanova u zgradama koje imaju privatne kotlovnice, od njih ukupno sedam hiljada, odjavilo se sa ovog grijanja i prebacilo na struju, javlja BHRT.
Više stotina zahtjeva za javne objekte i stambene jedinice zabilježeno je i u Istočnom Sarajevu.
Stručnjaci upozoravaju da bi to moglo dovesti do energetskog kolapsa, ali i direktnih gubitaka za elektroenergetski sektor.
U Ulici Dragana Bubića je izgrađen veliki kompleks novih stambenih zgrada. Gotovo sve zgrade su odjavile grijanje sa kotlovnica i prešle na struju.
Nijedna od njih nije projektovana da podnese teret zagrijavanja na električnu energiju.
Brojni stanari iz ove ulice njih oko 30 posto, apelovali su i na gradsku upravu i na Elektrokrajinu jer ne žele da se griju na struju, ali će ostati bez grijanja, jer firme koje drže kotlovnice neće imati ekonomske opravdanosti grijati samo pojedine stanove.
“Nije isto na struju, ovo je bilo super, cijena jest velika, ali opet bolje da ga ima nego da bude na struju, ja sam plaćala 139 KM, nova cijena bi bila 190 KM“, kaže stanarka Svjetlana Jovanović.
Ovo bi moglo izazvati energetski kolaps, probleme sa velikim kvarovima i krizu snabdijevanja električnom energijom.
“Nažalost, zgrade koje imaju te kotlovnice, nisu projektovane na zagrijavanje stanova električnom energihjom, tako da će tu dolaziti do pucanja mreže, do iskakanja u trafo stanicama. Može, što je najgore, doći do kvarova na podzemnim vodovima koji su veći“, poručuje Predrag Klincov, glasnogovornik Elektrokrajine.
“To sigurno nije dobro ni po elektroprivredne organizacije, a ni po krajnje korisnike, jer nikad se ne može postići taj komfor grijanja na struju putem neefikasnih sistema i mislim da možemo očekivati probleme u snabdijevanju“, tvrdi Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku.
Problem je nastao zbog enormno visoke cijene peleta i drvne građe, jer trgovci neće da spuste cijenu za domaće tržište dok im je zabrana izvoza na snazi do kraja mjeseca.
U Privrednoj Komori Istočno Sarajevo apeluju da se ova zabrana produži do kraja grijne sezone, jer i u ovoj regiji imaju stotine zahtjeva za prelazak na struju. Predlažu i model vrijednosnih razreda.
“Imamo situaciju da objekti, recimo na Jahorini, gdje je cijena kvadrata sedam hiljada KM i kad je hladno njihovi troškovi struje će biti kad ih zagrijavaju ogromni, a plaćat će ih malo jer je struja niska, još je tu zarada od izdavanja.
Što prije napraviti vrijednosne razrede i destimulisati primjenu električne energije uz mjere da se energent koji nam je dostupan omogućimo po prihvatljivim cijenama“, kaže Ljubiša Tanić, predsjednik PPK Istočno Sarajevo.
Zbog niske cijene struje za stanovništvo, ukoliko se nastavi trend prijavljivanja na ovaj način grijanja samo u Banjaluci u sezoni grijanja direktan finansijski gubitak bi se mjerio desetinama miliona maraka, tvrde u Elektrokrajini.