Bosna i Hercegovina zauzima prvo mjesto na listi zemalja s najvećim smanjenjem broja stanovnika u svijetu.
Podaci su to iz izvještaja “Perspektive svjetskog stanovništva Ujedinjenih naroda za 2022-u godinu”.
A naša zemlja godišnje izgubi “jedan grad” i da se taj trend iz godine u godinu nastavlja, pisao je i Austrijski list “Heute“ u tekstu o iseljavanju iz Bosne i Hercegovine.
Put u bolji život opustošio je brojne krajeve u našoj zemlji.
Dok vlast u našoj zemlji nijemo posmatra, na autobuskim stanicama, u rukama bh. državljana – samo karta u jednom smjeru.
Svakodnevni prizor na autobuskoj stanici u Banjaluci su mladi sa koferima i kartom u jednom smjeru. Odlaze uglavnom u Njemačku, Austriju i Sloveniju. Ovdje, kažu, perspektive nema, osim za stranačke kadrove.
Jedna od njih je dvadesetrogodišnja Milica Knežević, koja je pronašla posao u slovenačkoj firmi, koja se bavi proizvodnjom medicinske plastike.
“Dok mnogo mojih drugara“, kaže, “ne uspijeva da nađe posao, ja sam izabrala da odem odavde“.
“Najveći motiv odlaska mladih u inostranstvo je zaposlenje, jer nude veliki spektar zaposlenja i kod nas to nema. Pružaju se mnogo veće mogućnosti u stranim zemljama, kao što je mogućnost da uspijemo u nekim strukama“, kaže za BHRT Milica Knežević.
Opasan trend je iseljavanje komplet porodica iz države, ne samo zbog egzistencijalnih razloga, već i nesigurne sadašanjosti i vrlo upitne budućnosti, smatra sociolog Vladimir Vasić.
Naglašava da ratnohuškačka retorika političara, zveckanje oružjem, stalne prijetnje miru i stabilnosti doprinose masovnom iseljavanju. Odlaze i dobro situirane porodice, jer u BiH ne vide ni budućnost ni perspektivu za svoju djecu.
“Ako nisi dobro integrisan u političke tokove i partijske mreže i političku infrastrukturu vrlo teško možes doći do zaposlenja i sebe kotirati u društvu i to je jedan od ključnih razloga zašto ljudi odlaze iz ove države.“
Da je odlazak mladih sa ovih prostora alarmantan problem i da ćemo uskoro, nastave li se emigracije ovim tempom, postati zemlja staraca slažu se i demografi i analitičari.
“Ni u jednoj godini nije odlazilo manje od 30.000 – 35.000 stanovnika, a procjene su da smo na polju spoljnih migracija izgubili između 400.000 i 500.000 stanovnika“, kaže demograf Aleksandar Čavić.
“Da se vratimo 15-20 godina našeg neznanja, nečinjenje dovelo nas je u poziciju da imamo najveću omču oko vrata, a to je odlazak radne snage, naproduktivnijeg dijela stanovništva, između 18 i 35 godina”, kaže ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja.
Prema procjenama Ujedninjenih nacija BiH će do 2070. godine izgubiti polovinu stanovništva i u njoj će živjeti svega 1,6 miliona stanovnika.
Odlazak stručne i visokoobrazovane radne snage, sudeći po izostanku ozbiljnih mjera za ostanak, ne zabrinjava vlasti u Bosni i Hercegovini.