Na suđenju bivšem načelniku Općine Ilidža Senaidu Memiću i još četvero zaposlenih u ovoj instituciji, koji se terete za zloupotrebu položaja, svjedoci sarajevskog Kantonalnog tužilaštva su govorili o procedurama dobijanja potrebnih saglasnosti i dozvola za građenje objekata, piše Detektor.
O procedurama izdavanja akata o građenju, svjedok Haris Kasapović, pomoćnik načelnika Općine Ilidža u Službi za prostorno uređenje, ispričao je da podnosilac na šalter Općine podonosi zahtjev, koji se prosljeđuje pomoćniku načelnika za prostorno uređenje. Nakon toga se određuje pravnik koji će raditi na tom predmetu i urbanista, te se ide na teren.
“Geodeta crta lokaciju, urbanista gleda je li sve u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom, a voditelj postupka, kada se dobije pozitivno mišljenje, gleda da li postoje potrebne saglasnosti i onda se pravi rješenje o dozvoli. Na urbanističkoj saglasnosti stavljaju potpise voditelj postupka, urbanista i geodeta, a ranije voditelj postupka i rukovodilac službe“, kazao je Kasapović.
Dostavljanje saglasnosti
Prema njegovim riječima, saglasnost se dostavlja podnosiocu, građevinskoj općinskoj inspekciji te Zavodu za prostorno uređenje.
Dodao je da, nakon urbanističke saglasnosti, podnosilac podnosi zahtjev za odobrenje za izgradnju. Ovo odobrenje, prema njegovim riječima, donose pravnik i urbanista.
Za potencijalne izmjene saglasnosti i dozvola, rekao je svjedok, ponovno se rade analize zbog čega se traže izmjene.
“Građevinska inspekcija vrši kontrolu urbanističkih i građevinskih dozvola“, naveo je Kasapović.
Optužnica Kantonalnog tužilaštva Sarajevo za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja tereti Memića, bivšeg načelnika Općine Ilidža, Ljiljanu Eterović, stručnu savjetnicu za pravne poslove u Službi za prostorno uređenje, Azru Mulaosmanović, stručnu saradnicu za poslove urbanizma, te građevinske općinske inspektore Arnautovića i Sanju Čizmedžić.
Prema optužnici, Eterović i Mulaosmanović, u svojstvu službenika Službe za prostorno uređenje, postupali su po uputama Memića i sačinjavali nezakonite dozvole, koje je on u konačnici potpisivao, dok su građevinski inspektori Arnautović i Čizmedžić propustili izvršiti kontrolu građevinskih i urbanističkih rješenja koja su morala biti oglašena ništavnim.
Edina Ajdinović, šefica Odjeljenja za pravne poslove Sektoru prostornog uređenja u Ministarstvu prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, kazala je da ova institucija odobrava građenje objekata koji su u interesu za Kanton, dok su regulacioni i urbanistički planovi u nadležnosti lokalnih samouprava.
Pojasnila je da se detaljnijom planskom dokumentacijom za građenje daje urbanistička dozvola, a ova dokumentacija planira građenje – gdje se šta može graditi i koji su gabariti.
Određena nerazumijevanja
Navela je da je ranijim zakonom, a i novim od 2017. godine, predviđen pojam korekcije regulacionog plana, a eventualne korekcije, nakon provedene procedure, potpisuje općinski načelnik.
Prema njenim riječima, u ranijim periodima je u nekoliko slučajeva bilo određenih nerazumijevanja koja se tiču korekcija, pa je Ministarstvo davalo stavove i upute, koji su dostavljani svim općinama.
“Zakon je propisao da mora postojati pravosnažno rješenje za građenje. Sve ostalo je bespravna gradnja. Inspekcija na licu mjesta utvrđuje da li izvođač ima potrebne dozvole“, rekla je i dodala da ukoliko ne postoje dozvole, radovi se obustavljaju.
Odgovarajući na unakrsna pitanja, Ajdinović je kazala da je uvijek postojala mogućnost da ministar određene nadležnosti prenese na općinu i da se tamo vode prvostepeni postupci.
Dodala je da nema konkretna saznanja o predmetima zbog kojih se vodi krivični postupak. Naredno suđenje je zakazno za 13. maj.