Vlada Federacije minimalnom plaćom izlazi u susret radnicima, ali i sebi. To je još jedna od odluka Vlade koje izazivaju haos. Čović ne želi zakon o smanjenju doprinosa, jer ne želi da mu bude smanjena svota novca kojom on upravlja, kaže u intervjuu za Mrežu Semir Efendić, predsjednik SBiH.
Efendić kaže “kako smo skupo platili tri fotelje u Vijeću ministara Trojke i da je Trojka znala za istrage protiv Nešića”.
Efendić je govorio i o Južnoj interkonekciji, Vladi Kantona Sarajevo, opasnom Stevandiću i neefikasnom Tužilaštvu BiH.
Na početku razgovora za Federalnu televiziju odgovorio je na pitanje je li fotelja Ministarstva sigurnosti ‘ukleta’.
“Ja bih prije rekao da je ukleta ova bosanska politika kojoj se uporno dešava da bira pogrešne ljude na tako važna mjesta kao što je Ministarstvo sigurnosti“.
Odgovarajući na pitanje kako je ministar Nenad Nešić, samim tim da je istraga protiv njega bila otvorena, mogao dobiti i proći sigurnosne provjere i biti izabran za ministra sigurnosti, i hoće li neko zbog tog propusta odgovarati, Efendić ističe da ‘smo skupo platili ove tri fotelje ministara Elmedina Konakovića, Zukana Heleza i Edina Forte u Vijeću ministara BiH, između ostalog i time da je morao biti imenovan ministar Nešić’.
“Najbolje bi bilo pitati gospodina Konakovića kako su provukli kroz iglene uši, kako je on to rekao, ministra Nešića, vjerovatno misleći na ovu situaciju, da je protiv njega u to vrijeme vođena istraga. Trojka je sigurno znala. Ona nosi najveću odgovornost za imenovanje ovakvog Vijeća ministara“, naglasio je on, poručivši da bi se morala pokrenuti odgovornost institucija koje nisu radile svoj posao.
Dalje navodi da je ‘neko, ipak, zažmirio i propustio ono što nije smio propustiti’.
“Moram podsjetiti, nije samo on provučen kroz iglene uši, nego i gospodin Zoran Galić koji je bio zamjenik direktora SIPA-e“, dodaje.
Hoće li Nešić biti smijenjen?
Upitan hoće li Vijeće ministara, Zastupnički dom i Dom naroda smijeniti Nešića i zašto u zahtjevu za smjenu nema i potpisa HDZ-a, ocijenio je da je veza koju HDZ ima sa SNSD-om – specijalna.
“Da li će se u konačnosti desiti njegova smjena? Vjerovatno hoće, ali opet na neki način to sigurno u najvećoj mjeri zavisi od SNSD-a i HDZ-a. Vidjeli ste da je prilikom imenovanja novog direktora SIPA-e bilo određenog neslaganja između gospodina Nešića i ostatka SNSD-a.
Možda i u tome leže neki od razloga zašto se upravo sada pokrenuo ovaj proces za koji se vjerovatno znalo i ranije. Tako da može da postoji tu određena i politička pozadina u cijelom tom procesu pa da sada SNSD podrži jedan takav postupak“, istakao je Efendić.
Ocijenio je ‘da će sada biti teško izbaciti SNSD iz vlasti’.
“Teško da će se to desiti, ali ovaj mandat je upropašten, i ako se to desi. Oni su potrošili dragocjeno vrijeme u protekle dvije godine, nije se desilo ništa. Mislim da će, prije svega, HDZ učiniti sve da to spriječi.
U ovoj fazi procesa, naravno, to bi se moralo desiti i kroz Dom naroda, ne samo Predstavnički dom. I postoji mogućnost da SNSD sam opstruira sjednice Doma naroda putem svoja tri delegata, ali i da u tome im pomogne HDZ, i u Predstavničkom domu i u Domu naroda.
I ono posljednje, mislim čak da ni stranke Trojke nisu iskrene u toj namjeri, ili se ništa i ne pitaju, već će čekati signal od Dragana Čovića. Oni i kad bi imali određenu većinu sa drugim strankama bez Čovića, oni to ne bi smjeli uraditi zbog Vlade Federacije koja je njima vrlo značajna i zbog koje su oni i ušli u cijeli ovaj aranžman sa Dodikom i Čovićem“, kazao je on.
Osvrćući se na rad Vijeća ministara i oba doma državnog parlamenta, naglasio je da jedino oko čega nije bilo nikakvih problema su razna imenovanja.
Ovo Vijeće ministara, naveo je, nije ni moglo raditi na drugi način nego ad hoc.
“Sve što su uspjeli dogovoriti je da instaliraju svoje kadrove u razne državne institucije, agencije, po potrebi mijenjaju zakone. Dakle, jedino to funkcioniše na nivou BiH. Ne bi to mene brinulo da to rade samo SNSD i HDZ, već je problem kada bosanska politika koja je u institucijama zaista marginalizirana, a u stvarnosti u našoj zemlji nije tako.
Daleko više građana ove zemlje je za normalnu državu. Međutim, kada pogledate institucije, one apsolutno ne oslikavaju ‘realno stanje’ i snaga na terenu u BiH, i demografskih i svih drugih. Dakle, imamo situaciju da izgledamo zarobljeni od politike koja je degradirajuća po našu zemlju i da je Vijeće ministara u nekoj vrsti potpune blokade“, kategoričan je on.
Treba nam reset
Efendić kaže da nama treba jedan reset cijele političke situacije. Bila je to prilika nakon Općih izbora 2022. godine, ona je propuštena, smatra on.
“Stranke Trojke su pristale na diktat Dragana Čovića da se uđe u Vijeće ministara sa Miloradom Dodikom i, evo, izgubili smo još četiri godine. Ništa od toga se ne može promijeniti bez jedne ozbiljne promjene i paradigme politike u BiH“, poručio je.
U nastavku razgovora za Federalnu televiziju, govorio je o antiustavnim zaključcima NSRS-a, te koliko je u ovom momentu Nenad Stevandić opasniji od Dodika po državu BiH. Sve dok politiku Banje Luke ili entiteta Republika Srpska uglavnom određuje Beograd – svejedno je ko će biti izvršilac, kazao je Efendić.
“Dobro, može neko da bude manje efikasan i više efikasan. Mislim da je Dodik u tom smislu rasturanja Bosne i Hercegovine vjerovatno bio u ovim proteklim godinama dosta efikasan i ne treba zanemariti ono što je njegovo djelovanje. Međutim, i drugi predstavnici poput Stevandića i ostali koji budu radili prema Memorandumu 2 SANU-a iz Beograda i koji budu slušali politiku koja se kreira negdje izvan Bosne i Hercegovine – to će i dalje biti problem.
Sve dok se ne okrenu rješavanju stvarnih unutrašnjih problema u BiH, umjesto dovršetka ratnih ciljeva, agresije, mi ćemo ovdje imati problem. Oni sada imaju cijelu propagandu u kojoj pokušavaju da legitimiraju svoje politike. Pričaju o tome kako njima treba Donald Trump samo da im kaže da je to ‘naša stvar’ pa da oni, navodno, pokrenu osamostaljenje Republike Srpske.
Trebali bi se prisjetiti da je upravo ta američka administracija zaustavila Armiju Republike Bosne i Hercegovine. Ne bi danas uopće bili u prilici da iz Banje Luke odlučuju bilo šta, niti da tako prijete, da nije bilo te administracije koja tada nije rekla da je se to ne tiče, već je zaustavila Armiju Republike Bosne i Hercegovine.
Hoću reći da postoji neko drugi i bez obzira na stav nove američke administracije koja njemu neće dozvoliti da on cijepa Bosnu i Hercegovinu, ali on na sve načine pokušava legitimirati jednu politiku razgradnje ove države dok mu odgovor na to naše državne institucije ne uspijevaju da daju na efikasan način. Vidjet ćemo šta će značiti ovaj sudski proces.
Upravo je taj sudski proces izazvao zaključke u kojima oni, zamislite, pozivaju Dodika da se ne odaziva ročištima na Sudu BiH sve dok mu zdravstveno stanje to ne bude dozvoljavalo, kao da je političko pitanje njegovo zdravstveno stanje, kao da to ne može utvrditi Sud BiH pred kojim se vodi proces. Nadam se da će Sud ustrajati do kraja u tome što radi, iako je ovo samo mali dio njegovih grijeha, nepoštivanje odluka visokog predstavnika, on je učinio mnogo više da rastura ustavni poredak naše zemlje“, rekao je Efendić.
U tom kontekstu, smatra da će epilog procesa protiv Dodika u velikoj mjeri odrediti sudbinu Bosne i Hercegovine i antibosanskih politika. Dodik jako dugo vodi antidržavnu politiku, navodi Efendić, i ako ovaj sudski proces ne bude imao uspjeh da ga u tome zaustavi, onda imamo jedno veliko političko pitanje za budućnost naše zemlje gdje nam opet treba jedna vrsta političke konsolidacije i pravljenje jednog fronta u odgovoru na takve politike.
Osvrnuo se i na formiranje predmeta u Tužilaštvu BiH zbog 9. januara, kazavši da je ‘sada data jedna šira mogućnost tužiocima i Tužilaštvu BiH da reaguju, i pitanje provođenja odluka Ustavnog suda bi moralo da bude pitanje i ostatka pravosuđa’.
“U ovom slučaju pravosudne institucije, prije svega Tužilaštvo i Sud, bi se morale postarati da odluke Ustavnog suda budu provedene, kao što je ova o 9. januaru. Mi iz godine u godinu imamo jednu te istu provokaciju obilježavanjem datuma za koji je Ustavni sud utvrdio da ne može da bude obilježavan kao datum, kao da se zaboravlja da entitet Republika Srpska nije entitet samo srpskog naroda, već da u njoj ravnopravno kao konstitutivni narod žive i Bošnjaci, i Hrvati, i ostali, na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine, pa time i Republike Srpske. Ovo je jedna vododijelnica da li institucije BiH mogu da zaštite ustav i ustavni poredak i svoje odluke. Evo, vidjet ćemo vjerovatno brzo da li će to zaista biti istraga, da li će nešto poduzeti“.
Odluka koja nije adekvatno pripremljena
Komentirao je i odluku Vlade FBiH o minimalnoj plaći od 1.000 maraka, istakavši da je to odluka koja nije adekvatno pripremljena.
“Dobro je, i svi se slažu s time, da minimalna plaća mora biti 1.000 maraka. Međutim, problem je kad vi za jednu plaću radniku kao poslodavac morate još jednu takvu ili skoro takvu dati državi. I osim toga što je Vlada ovdje izašla u susret radnicima sa najnižom plaćom, ona izlazi u susret sebi jednim velikim podizanjem doprinosa ili poreza prema privredi.
I u tome je, naravno, problem. Priča o fiskalnoj reformi je stara priča. Mi smo jedna od država koja ima najveće opterećenje na rad u Evropi i umjesto da smanjujemo, da time dajemo šansu ekonomiji za razvoj, da ona bude konkurentnija u odnosu na region, mi činimo upravo suprotno, odnosno Vlada Federacije u ovom slučaju. To je još jedna od odluka koje izazivaju haos“.
Dalje navodi:
“Oni su prošle godine u budžetu planirali 500 miliona zaduženja. Dakle, u prihodovnoj strani budžeta za 2024. Vlada je planirala 500 miliona maraka zaduženja. Umjesto toga, sada vjerovatno bi to da pokušaju skupiti od privrede. Ali – oni ne razumiju da ne daje odluka plaću nego ekonomija.
Ako ekonomija nije dovoljno snažna, oni su mogli donijeti odluku da plaća bude i 5.000 maraka. Da li bi ona bila takva? Vrijeme bi pokazalo da to naša ekonomija ne može iznijeti. I ovdje je sada pitanje šta je to što može ekonomija ili privreda Federacije. I problem je u doprinosima, a ne u minimalnoj plaći“.
Prema njegovim riječima, da smo radili više da se naša ekonomija razvije, naša minimalna plaća danas je mogla biti i 1.000 eura.
“Ja sam možda prvi koji je još 2017. godine govorio kako minimalna plaća mora da bude barem 1.000 maraka. Zakon o doprinosima morao je davno biti u hitnoj parlamentarnoj proceduri, ali zašto to Vlada izbjegava, to je posebno pitanje. Ja mislim da u velikoj mjeri dosad to nije želio HDZ, Dragan Čović.
Oni suvereno vladaju finansijama Federacije i oni su ti koji upravljaju. Ne žele da im se smanji ta svota novca kojom oni upravljaju. Mislim da je to razlog. Još u vremenu razgovora, na početku, dok je postojala tzv. Osmorka, na nekim od sastanaka i to je bila tema i Dragan Čović je svaki put odbijao bilo kakav razgovor o smanjenju doprinosa“, naveo je.
Između ostalog, rekao je i da ako Vlada FBiH bude neplanski i nepripremljeno donosila odluke koje nisu usklađene jedne s drugima ili sa svim akterima i partnerima u ekonomskom prostoru, imat ćemo sve više i više problema i jednog dana bismo mogli doći u situaciju i ekonomske i finansijske blokade.
Trojka ne smije protiv HDZ-a
U četvrtak na Domu naroda je i Južna interkonekcija. Efendić vjeruje da bi zakon mogao da bude usvojen i bez HDZ-a.
“Ne očekujem da će HDZ glasati, ali bi bilo moguće i bez njih da se usvoji ta odluka. Vidite da je BH Gas već obavijestio kako je on izmijenio svoj statut i unutrašnju organizaciju. Možda je to i bio jedan od uslova za neke druge da podrže taj zakon u Domu naroda.
Vidjeli smo i kroz ovo da se HDZ postavlja potpuno usko stranački kod ovog jednog važnog strateškog pitanja za državu BiH. Ne bi sigurno bez jedne snažne podrške SAD-a, koji iz nekih svojih širih geostrateških i energetskih razloga imaju interes da se taj projekat realizira, bili u prilici da i Predstavnički dom prođe, jer jednostavno stranke Trojke ne smiju protiv HDZ-a, osim ako dobiju za to zahtjev ili ultimatum od strane – u ovom slučaju Ambasade SAD-a.
Vjerujem da bi trebao taj zakon proći i Dom naroda, ali sama realizacija i izgradnja te Južne interkonekcije – nisam siguran da je nešto što je tako izvjesno, jer nastojat će HDZ sve do kraja, sve do potpune realizacije, da na druge načine ometa, kroz dozvole koje izdaju kantoni ili Federalno ministarstvo prostornog uređenja“.
Ocijenio je i da je većina u Federalnom parlamentu ‘jaka samo zato što nema kud’. Kako je naveo, oni jedni bez drugih ne mogu, a ne mogu se ni raspasti. „Većina ne funkcioniše, to je realnost. Mi to vidimo iz dana u dan, iz sjednice u sjednicu. Mnogo oni vremena potroše dok se dogovore šta žele“, kazao je.
Govorio je Efendić i o Federalnom USKOK-u, ustvrdivši da bi HDZ volio da takva institucija uopće ne postoji, a onda – ako postoji, da je pod njihovom kontrolom.
“To je njihov način rada. Evo, provjerite šta se dešava sa Finansijskom policijom FBiH. Institucija je ugušena. To je institucija koja se guši na sve moguće načine ukidanjem budžeta, zaustavljanjem imenovanja, zaustavljanjem saglasnosti za popunu kadrova, samo zato što je svojevremeno upravo ta Finansijska policija podnijela izvještaj protiv Dragana Čovića, onu dokumentaciju čuvenu koja se kasnije negdje izgubila. I on je odlučio da joj se osveti tako što danas Finansijska policija skoro da ništa ne radi“.
Upitan hoće li doći do rekonstrukcije Vlade Kantona Sarajeva, kaže:
“Imate situaciju da se unutar iste Vlade različite struje svađaju, na primjer, oko Univerziteta u Sarajevu. Pa, dok jedni pokušavaju da postave rektora kojeg oni žele, drugi to blokiraju. A ista je Vlada u pitanju. Imamo situaciju da jedan ministar je trenutno u pritvoru, da stranke Trojke otvoreno najavljuju da će podržati smjenu ministra Nešića jer je u pritvoru, a ministar Bošnjak koji je u Sarajevu je također u pritvoru, iz Naše stranke pišu medijima kako ne bi trebalo da se uopće bave tom temom. Vlada Kantona Sarajeva nije uspjela riješiti neka najvažnija pitanja, mi to iz uloge Općine znamo najbolje, da su osnovne funkcije upitne. Da li će biti rekonstrukcije? Ne vjerujem. Prije da će zamijeniti ministra koji je trenutno u pritvoru. Ne postoji među njima saglasnost“, kazao je Efendić na kraju razgovora za Federalnu televiziju.