Kako je saopćio Irfan Čengić, načelnik Općine Stari Grad Sarajevo Općinsko vijeće ove lokalne zajednice pokrenulo je aktivnosti kako bi bile pokrenute hitne mjere za sanaciju klizišta “Curne njive”.
Čengić je napisao:
“Usvojen je prijedlog zaključka o davanju saglasnosti na prijedlog Sporazuma o saradnji na realizaciji hitnih mjera na saniranju klizišta na lokalitetu Curine njive, Trebević između Opštine Istočni Stari Grad i Općine Stari Grad Sarajevo. Naredne sedmice predstavljamo informaciju o svim poduzetim aktivnostima i statusu izrade projekta sanacije klizišta u Republici Srpskoj”, naveo je Čengić.
Dok sve u glavnom gradu izgleda sasvim normalno, iznad glava mještana Širokače puca tlo. Stanje na lokalitetu “Curine njive” nikada nije bilo gore.
Mediji su toga svjesni, nadležni manje – više…
Ipak, stalni pritisci medija koji upozoravaju da bi mogla da se ponovi Jablanica urodili su plodom, pa je danas ovaj lokalitet posjetilo više ekipa.
Kako saznaje Sarajevska sehara, a o čemu smo i pisali, jučer je počelo postavljanje senzora i ispitivanje klizišnog tijela. To bi konačno moglo dati odgovore na brojna pitanja, a na koja nakon četiri mjeseca niko nema odgovore, pa bi i pokušaju sanacije bili upitni…
Podsjetimo, na dnevnom redu vanredne sjednice Parlamenta FBiH bio je Prijedlog budžeta za 2025. godinu, po hitnom postupku.
Vlada Federacije BiH utvrdila je Prijedlog budžeta u rekordnom iznosu od 8.248.574.700 KM, koji je za 773 miliona viši u odnosu na budžet 2024. godine.
Poslanici Adnan Efendić i Jasmina Biščević Tokić uputili su amandmane na Budžet, a jedan se odnosi na sanaciju klizišta na lokalitetu Curine njive koji prijeti građanima Bostarića i Širokače.
Amandmanom je predviđeno da se izdvoji 1.000.000 KM za sanaciju ovog klizišta, ali je taj amandman odbijen…
Iako je pohvalno da se konačno neko sjetio jednog od najvećih trenutnih problema u glavnom gradu i dalje je upitno kako bi sanacija trebala da se vrši obzirom da za četiri mjeseca apsolutno ništa nije urađeno, pa niti istraživanje, a osobe koje rade na projektu su upitne stručnosti obzirom da u timu nema geologa.
Sve to kada se sabere ostaje upitno na šta potrošiti milion KM, obzirom da struka smatra da bi građevinci koji rade na projektu bi u krajnjem slučaju mogli samo napraviti zid koji bi “trebao zaustaviti” klizanje tla, a problem je mnogo složeniji.
Bitno je naglasiti i da za četiri mjeseca apsolutno nikakve stručne informacije nemamo, pa ni onu osnovnu – koja je magnituda klizišta…
Drugi amandman pomenutih poslanika odnosi se na realizaciju Projekta rekonstrukcija potisnog cjevovoda Hrasno- Skenderija, te sanacija klizišta i stabilizaciji istog na trasi cjevovoda, u iznosu također od 1.000.000 KM.