U Milanu je otvorena istraga kako bi se identificirali takozvani “ratni turisti” – ljudi koji su, prema talijanskim medijima, učestvovali u masakru nad preko 11.000 ljudi između 1993. i 1995. godine u opkoljenom Sarajevu.
Napustili su Italiju, plaćajući “značajne” iznose srpskim vojnicima da učestvuju u opsadi Sarajeva i pucaju “iz zabave” na stanovnike bosanske prijestolnice tokom sukoba, prema navodima objavljenim u Il Giornu i La Repubblici.
Slučaj, o kojem je Il Giornale ranije izvještavao u julu, otvorio je tužilac Alessandro Gobbis po optužbama za namjerno ubistvo otežano okrutnošću i iz podlih motiva.
Trenutno su optužbe protiv nepoznatih osoba i proizlaze iz tužbe koju je podnio novinar i pisac Ezio Gavazzeni, uz pomoć dva advokata i bivšeg sudije Guida Salvinija.
Ezio Gavazzeni, po profesiji pisac, tvrdi da nema nikakvu direktnu uključenost u bivšu Jugoslaviju koja bi ga lično dovela u kontakt sa žrtvama ili akterima umiješanim u priču o talijanskim “vikend snajperistima”, koju je prijavio u tužbi tužilaštvu u Milanu.
Istraga je danas postala predmet spisa, obogaćenog tokom mjeseci hipotezom o krivičnom djelu višestrukog ubistva, otežanog okrutnošću i gnusnim motivima, i u potrazi za osumnjičenima koje treba upisati u registar osumnjičenih.
S vremenom je, međutim, priča postala i vrlo lična. O motivima i tome zašto je prijavio ovu priču Gavazzeni je govorio za La Repubblicu.
“Zato što je to priča života. Otkriva dio društva koje svoju istinu krije ispod tepiha. Društvo koje živi od privida“, kazao je za talijanski dnevnik.
“Zato što govorimo o imućnim ljudima, s reputacijom, poduzetnicima, koji su tokom opsade Sarajeva plaćali da bi mogli ubijati nenaoružane civile. Kretali su iz Trsta u lov na ljude. A onda su se vraćali i nastavljali živjeti svoj uobičajeni život, poštovan u očima svih. Ljudi s oružanom strašću koju moraju ispuniti, koji radije idu spavati s puškom, s raspoloživim novcem i pravim kontaktima posrednika između Italije i Srbije. To je ravnodušnost zla: postati Bog i ostati nekažnjen“, kazao je Gavazzeni.
Kako je sve počelo?
“Ja sam ’59. godište. Tada sam čitao novinske članke koji su pretpostavljali prisutnost snajperista turista, a ne vojnika, s brda Sarajeva gdje se nalazila srpska vojska. To me je impresioniralo, držao sam to u glavi kao nešto važno. Zatim je dokumentarac Mirana Zupaniča, Sarajevo Safari, emitiran 2023. godine, ponovo probudio interesovanje“, odgovara.
Dokaza je mnogo, tvrdi Gavazzeni.
“Tužilac ima sve. U prijavi je samo destilat onoga što se zna, minimalni dio. Dosadio sam pola svijeta, i bosanskim i talijanskim izvorima. Srbi ne, ne prihvataju, smatraju to urbanom legendom, pričom Zapada. Ja sam jedini koji je otvorio pukotinu u Evropi u vezi s ovom pričom“, naglašava.
Na pitanje da li je ostvario kontakt sa srpskom stranom, odgovara da ga je kontaktirala jedna srpska novinarka.
“Rekla mi je: ‘Ako nekoga platimo, možda nešto izađe na vidjelo…’ Odbio sam“, rekao je, ne otkrivajući detalje ponude.
Otkrio je i određene detalje komunikacije sa svojim izvorom.
“Bivši agent bosanske obavještajne službe, koji je bio u službi tih godina, ispričao mi je o Talijanima koji su odvođeni na brda da pucaju na civile. Bosanske službe odlučile su da se time ne žele baviti, tri etnije su još uvijek zajedno spojeni ljepljivom trakom, i prijava je tamo odbačena. Ali ovdje, u Milanu, možemo iznijeti istinu“, pojašnjava.
Tajne službe u Italiji su znale za ovaj slučaj, tvrdi on.
“Da. Moj izvor, E. S., bivši bosanski 007, kaže da je SISMI (talijanska obavještajna služba) znao. I intervenirao je. Misija Unprofor, kojoj je Italija doprinosila s većinom vojnika, bila je prisutna na teritoriji, a mi, Talijani, imali smo odjeljak SISMI u Sarajevu. Znamo da postoji dosje o tome. O ratnim turistima. Koji su bili, ne mogu to jasno reći, ali najmanje stotinu njih ukupno. Volio bih pročitati te papire. Nadam se da nisu nestali, to bi bila ozbiljna stvar“, upozorava.
Šta se sada dešava?
“Očekujem da ćemo uspjeti pronaći barem jednog ili dva od ovih italijanskih snajperista. Zatim možda deset. Ima ih puno, ne mogu reći više“, kratko je odgovorio.
Potvrdio je da ga ja kontaktirao jedan talijanski svjedok nakon što je priča ponovno izišla na površinu.
“Kaže da je čuo tadašnjeg šefa, na poslu, kako govori o ovom lovu na ljude“, dodao je na kraju.
Ko je Ezio Gavazzeni?
Talijanski pisac i urednik. Objavljuje za Mursia Editore, PaperFIRST od Il Fatto Quotidiano, a prethodno za Eclissi Ed, navodi se na njegovoj službenoj stranici.
Piše fikciju, ali posljednjih godine i istraživačke priče, poput masakra kojeg je počinila mafija ’92. i napada na papu Ivana Pavla II 13. maja 1981.
Osvojio je nekoliko prestižnih međunarodnih književnih nagrada.
“Dvije decenije koje sam proveo u redakciji, zatvarajući časopise i ostajući budan do kasno, bile su za mene životna lekcija koju sada pokušavam prenijeti svojim studentima i autorima koji mi se obraćaju za savjet“, naveo je u autobiografiji.