Bosna i Hercegovina ostaje među najproblematičnijim kandidatskim zemljama za EU kada je riječ o slobodi medija, navodi Media Freedom Rapid Response (MFRR) povodom objave Paketa proširenja EU za 2025. godinu.
Evropska komisija je BiH ocijenila kao državu koja je napravila “nikakav napredak” u garantovanju slobode izražavanja i zaštite novinara, dok politička kriza u bh. entitetu Republika Srpska (RS), kriminalizacija klevete i usvajanje zakona o “stranim agentima” stvaraju, kako upozorava MFRR, ozbiljan efekat zastrašivanja i urušavaju medijski pluralizam.
MFRR pozdravlja objavu Paketa proširenja EU za 2025. godinu i ističe ključne pomake, ali i “zabrinjavajuće trendove u oblasti slobode medija koji bi ubuduće trebali oblikovati pregovore sa kandidatskim zemljama”.
“Naše organizacije pozdravljaju oštriji ton kritike koju je Evropska komisija ove godine uputila pojedinim državama koje teško krše slobodu medija, posebno Srbiji i Gruziji, te naglašavaju da se procjene za sve zemlje sada moraju pretočiti u stvaran napredak u oblasti slobode medija, medijskog pluralizma i slobode izražavanja”, navodi se u saopštenju.
Istaknuto je da Paket proširenja prepoznaje slobodu izražavanja, slobodu medija i medijski pluralizam kao ključne stubove demokratskog društva u procesu pristupanja.
“Iako su zabilježena određena poboljšanja, medijski sektor u većini kandidatskih zemalja i dalje karakterišu uporne i sistemske prepreke, uključujući političko miješanje, nedostatak regulatorne nezavisnosti i ograničen pluralizam, kao i prijetnje sigurnosti novinara”.
U izvještaju se naglašava da Evropska komisija insistira na najvišem kvalitetu reformi, posebno u oblasti vladavine prava, demokratskih institucija i osnovnih sloboda.
Ipak, MFRR ističe da pojedina ključna pitanja koja se tiču slobode medija zahtijevaju snažniji fokus u ovom izvještaju.
Zato MFRR, koji prati medijske prilike i zagovara slobodne medije u svim kandidatskim državama, izdvaja glavne izazove koji zahtijevaju rješavanje u procesu proširenja, kao i pozitivne pomake.
Iako izvještaj navodi da Bosna i Hercegovina pokazuje “određeni nivo pripremljenosti” u oblasti slobode izražavanja, navodi se da su “aktuelna politička kriza na nivou entiteta i niz restriktivnih zakonskih promjena ozbiljno zakočili mogućnost bilo kakvog suštinskog napretka”.
Ocjenjuje se da je EU ispravno konstatovala da nije postignut “nikakav napredak” tokom izvještajnog perioda u pogledu garantovanja slobode izražavanja, slobode medija i zaštite novinara.
“Prema podacima MFRR-a, prva polovina 2025. zabilježila je porast napada u odnosu na isti period prethodne godine – uključujući prijetnje, verbalne napade koje često upućuju političari, fizičke napade i ometanje rada novinara”.
Izdvaja se iznenadno gašenje Al Jazeere Balkans u julu 2025. godine, što je “dodatno potkopalo medijski pluralizam u Bosni i Hercegovini i cijeloj regiji”, a ostavilo više od 200 medijskih profesionalaca u Sarajevu i drugim gradovima bez posla.
MFRR upozorava da je situacija posebno izazovna u Republici Srpskoj.
U martu 2025. Narodna skupština ovog entiteta usvojila je zakon po uzoru na ruske propise o “stranim agentima”, koji cilja nezavisne medije i organizacije civilnog društva koje primaju strano finansiranje, namećući im teške obaveze izvještavanja uz prijetnju sankcijama ukoliko ne ispune nove zahtjeve.
Osim toga, ističe se ponovno uvođenje klevete u Krivični zakon 2023. godine kao “dio zabrinjavajućeg trenda proširivanja odgovornosti za kritička mišljenja i stvara snažan efekat zastrašivanja, potkopavajući raniji napredak budući da je kleveta dekriminalizirana prije više od 20 godina”.
“Naše organizacije dosljedno se protive krivičnim zakonima o kleveti, jer predstavljaju nesrazmjerno ograničenje prava na slobodu izražavanja i nespojive su s međunarodnim standardima ljudskih prava”, stoji u saopštenju.
Na kraju MFRR izbosi zaključak da, “dok traje politička blokada u Republici Srpskoj, izgledi za napredak u slobodi medija ostaju slabi bez značajnih demokratskih reformi”.