Globalno tržište nafte doživjelo je snažan potres u ponedjeljak nakon naglog rasta cijena, dok su berze širom svijeta zabilježile pad usljed eskalacije sukoba između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana.
Cijena nafte porasla je za oko 25 posto i premašila 110 dolara po barelu, što je dodatno pojačalo zabrinutost zbog mogućeg dugotrajnog poremećaja u isporukama kroz Hormuški moreuz.
Istovremeno, Iran je u nedjelju objavio da je Mojtaba Khamenei određen za nasljednika svog oca Alija Khameneija na poziciji vrhovnog vođe.
Ovaj potez, prema pisanju BBC-a, pokazuje da tvrda politička struja i dalje ima dominantan utjecaj u zemlji, sedmicu nakon izbijanja sukoba.
Tokom vikenda američke i izraelske snage izvele su nove zračne napade na više lokacija širom Irana. Među pogođenim ciljevima našla su se i skladišta nafte, što je dodatno povećalo strah od ozbiljnog poremećaja u snabdijevanju energentima iz jednog od ključnih svjetskih energetskih regiona.
Pad berzi u Aziji
Na azijskim tržištima u ponedjeljak ujutro zabilježene su velike oscilacije. Cijena sirove nafte Brent skočila je gotovo 24 posto i dostigla 114,74 dolara po barelu, dok je američka laka nafta na Nymexu porasla za više od 26 posto, na 114,78 dolara.
Istovremeno su dionički indeksi u azijsko-pacifičkoj regiji oštro pali:
– japanski Nikkei 225 izgubio je više od 7 posto
– Hang Seng u Hong Kongu pao je preko 3 posto
– australski ASX 200 zabilježio je pad veći od 4 posto
– južnokorejski Kospi potonuo je za više od 8 posto, što je dovelo do privremene, 20-minutne obustave trgovanja
Ova mjera, poznata kao “circuit breaker”, aktivira se kako bi se spriječila panična prodaja na tržištu.
Slična situacija dogodila se i prošle sedmice kada je Kospi izgubio čak 12 posto vrijednosti.
Problemi u Hormuškom moreuzu
Hormuški moreuz predstavlja jednu od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta za transport nafte, kroz koju se inače prevozi približno petina globalnih zaliha.
Međutim, pomorski saobraćaj kroz ovaj prolaz gotovo je u potpunosti zaustavljen od početka sukoba prije sedam dana.
Analitičari su ranije predviđali da bi cijena nafte ove sedmice mogla dostići granicu od 100 dolara po barelu. Međutim, tržište je reagovalo mnogo brže nego što se očekivalo – cijena je porasla za deset posto za manje od minute, a dodatnih deset posto u narednih petnaest minuta tokom ranog trgovanja u Aziji.
Stručnjaci upozoravaju da bi, ukoliko blokada Hormuškog moreuza potraje do kraja marta, cijena nafte mogla dostići rekordne vrijednosti i premašiti 150 dolara po barelu.
Adnan Mazarei sa Peterson instituta za međunarodnu ekonomiju smatra da je nagli rast cijena bio očekivan, posebno nakon obustave dijela proizvodnje u pojedinim zemljama Perzijskog zaljeva.
“Postaje jasno da se sukob neće završiti brzo”, rekao je Mazarei, dodajući da ciljevi koje su postavile Sjedinjene Američke Države djeluju sve manje ostvarivo.
Reakcije iz Washingtona
Poskupljenje nafte moglo bi dovesti i do rasta cijena brojnih energenata i sirovina, uključujući mlazno gorivo i komponente koje se koriste u proizvodnji vještačkih đubriva.
Iako većina nafte iz Zaljeva završava na azijskom tržištu, već se pojavljuju znakovi da kupci iz Azije povećavaju potražnju za američkim gasom. Pojedini tankeri koji su bili na putu prema Evropi promijenili su kurs i okrenuli se prema azijskim lukama.
Američki predsjednik Donald Trump komentarisao je skok cijena rekavši da su kratkoročna poskupljenja “mala cijena koju treba platiti” za uklanjanje iranske nuklearne prijetnje.
Istovremeno je američki sekretar za energetiku poručio da Izrael, a ne Sjedinjene Američke Države, stoji iza napada na iransku energetsku infrastrukturu, nastojeći ublažiti zabrinutost zbog mogućeg rasta cijena goriva na američkom tržištu.