Američki predsjednik Donald Trump danas je objavio snimak sinoćnjih američkih napada na iranske vojne ciljeve na otoku Harg u sjevernom dijelu Perzijskog zaljeva.
Na snimku su zabilježeni udari na vojnu bazu, uključujući napade na pistu zračne baze, kao i na više drugih lokacija na otoku.
Prema dostupnim informacijama, mete su bili i sistemi protuzračne odbrane te mogući položaji raketnih sistema koje koristi Iranska revolucionarna garda.
Podsjetimo, Trump je sinoć na društvenoj mreži Truth Social objavio da je američka vojska izvela jedan od najmoćnijih zračnih napada u historiji Bliskog istoka te napala otok Harg (Kharg), koji služi kao terminal za gotovo sav izvoz iranske nafte.
“Prije nekoliko trenutaka Središnja komanda SAD-a izvela je jedan od najmoćnijih napada bombama u historiji Bliskog istoka i potpuno uništila sve VOJNE ciljeve na iranskom dragulju, otoku Harg“, napisao je Trump.
Footage has now been published by President Donald J. Trump showing today’s strikes against Iranian military targets on Kharg Island in the Northern Persian Gulf, which acts as a port hub for the export of up to 90% of oil products leaving Iran. In the footage, strikes can be… pic.twitter.com/WH3iWw74sE
— OSINTdefender (@sentdefender) March 14, 2026
Dodao je da je odlučio ne napasti naftnu infrastrukturu na otoku.
“Odlučio sam NE uništiti naftnu infrastrukturu na otoku. Međutim, ako Iran ili bilo ko drugi učini bilo šta kako bi ometao slobodan i siguran prolaz brodova kroz Hormuški tjesnac, odmah ću ponovo razmotriti tu odluku“, poručio je američki predsjednik.
Trump je također pozvao Iran da položi oružje i „spasi ono što je ostalo od njihove zemlje, a toga nema mnogo“.
Otok Harg (Kharg), kroz koji prolazi oko 90 posto iranskog izvoza nafte, smatra se najosjetljivijim ekonomskim ciljem u Iranu.
Harg je koraljni otok dug oko osam kilometara u Perzijskom zaljevu, udaljen oko 43 kilometra od iranske obale.
Na njemu završavaju naftovodi koji dovode naftu iz polja u središnjem i zapadnom dijelu Irana. Terminal je izvorno izgradila američka naftna kompanija Amoco, a Iran ga je preuzeo tokom revolucije 1979. godine.
Veći dio iranske obale preplitak je za najveće tankere za prijevoz nafte, ali se Harg nalazi u blizini dubokog mora. Satelitske snimke pokazuju velike utovarne molove koji se pružaju s istočne strane otoka.
Obično kroz Harg prolazi između 1,3 i 1,6 miliona barela nafte dnevno. Međutim, Iran je sredinom februara povećao količine na oko tri miliona barela dnevno, prema podacima investicijske banke JP Morgan, u očekivanju mogućeg napada predvođenog Sjedinjenim Američkim Državama. Na otoku je pohranjeno i dodatnih 18 miliona barela kao sigurnosna zaliha.
Uništavanje Harga ili oštećenje izvoznog terminala „nosi rizik da izazove dugotrajan skok cijena nafte koji se ne bi brzo smanjio“, upozorila je prije nekoliko dana Lynette Nusbacher, bivša časnica britanske vojne obavještajne službe. Izrael ga nije napao ni tokom prošlogodišnjeg dvanaestodnevnog rata, a složena infrastruktura mogla bi se popravljati godinama.
“Otok Harg toliko je važan za iransko gospodarstvo da bi uništavanje njegovih postrojenja značilo odustajanje od bilo kakve ideje da se rat vodi radi stvaranja bolje budućnosti za Iran“, smatra Nusbacher.
Time bi se, kako kaže, budućem iranskom režimu uskratili ključni prihodi od nafte.
Pokušaj zauzimanja otoka, s obzirom na njegovu veličinu, vjerovatno bi zahtijevao veliku i dugotrajnu operaciju, znatno veću od tipične akcije specijalnih snaga. Iako bi američko preuzimanje otoka teoretski dalo Washingtonu snažan pritisak na Teheran, Neil Quilliam iz londonskog instituta Chatham House smatra da bi takav potez vjerovatno imao suprotan učinak.
“Ako bi SAD zauzeo otok, iranska naftna industrija bila bi podijeljena. Iran bi mogao proizvoditi naftu, ali je ne bi mogao izvoziti, dok SAD ne bi mogao proizvoditi. To bi tržišta gurnulo u potpuni haos, bio bi to pravi zastoj“, zaključio je analitičar.