Svjetski okeani ove godine bilježe potpuno nova i rekordna zagrijavanja, a ove dramatične klimatske promjene nažalost nisu zaobišle ni Jadransko more.
Visoke temperature morske vode koje su se nekada očekivale isključivo u jeku augusta ove sezone zabilježene su već u junu, što je upalilo ozbiljan alarm među brojnim stručnjacima.
Nestanak ljetnog osvježenja i velika nelagoda
Ovaj nezapamćeni i ekstremni klimatski fenomen imat će direktan uticaj na dugogodišnje navike stotina hiljada građana Bosne i Hercegovine.
Naši turisti tradicionalno provode svoje ljetne odmore na jadranskoj obali birajući prvenstveno destinacije u susjednoj Hrvatskoj, ali i naš jedini izlaz na more, a to je Neum.
Za sve one koji najčešće biraju makarsku rivijeru jadranska ostrva ili smještajne kapacitete u Neumu sve toplije more donosi i jedan potpuno novi izvor velike nelagode.
Ekstremno visoke temperature vode kada se iskombinuju sa vrelim ljetnim vazduhom drastično podižu sam indeks toplotne nelagode u svim obalnim područjima.
Zbog ove pojave u samoj špici turističke sezone tokom jula i avgusta u potpunosti se gubi onaj željeni efekat osvježenja pa boravak na plažama postaje nepodnošljiv i izuzetno zamoran.
Brže zagrijavanje Jadrana i opasnost za ekosistem
Cijenjeni okeanograf Mirko Orlić upozorava da su se prije otprilike pedesetak godina najviše izmjerene temperature Jadrana tipično pojavljivale tek u augustu i tada su iznosile oko 25 stepeni Celzijusa.
U današnje vrijeme ljetni maksimumi redovno dostižu i 27 stepeni, ali su ove godine te granične vrijednosti prebačene znatno ranije nego što je to inače uobičajeno.
Glavni uzrok ovako ranog ključanja morske vode leži u dugotrajnim toplotnim talasima te u zabrinjavajućoj činjenici da se cjelokupno Sredozemlje uključujući i Jadran zagrijava dvostruko brže u odnosu na ostale svjetske okeane.
Tokom perioda stabilnih anticiklona vjetar je jednostavno preslab što automatski blokira isparavanje i neophodno miješanje slojeva mora koji su apsolutno ključni za njegovo prirodno hlađenje.
Pomjeranje turističke sezone i ugrožen riblji fond
Ovakve tektonske klimatske promjene sasvim sigurno će prisiliti cjelokupnu turističku industriju na jedno radikalno pomjeranje kalendara putovanja.
Relevantne naučne studije jasno pokazuju da će ekstremne ljetne žege dugoročno smanjiti privlačnost Jadrana u samom srcu ljeta. To će neminovno preusmjeriti ogromnu potražnju prema klimatski ugodnijim i znatno hladnijim evropskim destinacijama.
Sa druge strane sama predsezona kao i postsezona doživjeće jedan ogroman procvat jer će toplo more privlačiti brojne goste u onim mjesecima koji su ranije bili rezervisani isključivo za slabiji promet.
Pored ozbiljne ekonomske prijetnje za turizam koji direktno puni budžete svih obalnih zemalja veoma je ugrožen i cjelokupni morski ekosistem.
Ekstremno zagrijavanje prilično plitkog i poluzatvorenog Jadrana već sada dovodi do masovnog ugibanja autohtonih morskih organizama, te do sve masovnije pojave raznih tropskih vrsta riba koje ubrzano uništavaju domaći riblji fond.
Ukoliko se ova stabilna i veoma vruća razdoblja nastave bez prisustva vjetra more će do kraja ovog ljeta sigurno dosegnuti neke nove historijske rekorde koji će zauvijek izmijeniti jadransku obalu kakvu smo do sada poznavali.