Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) zvanično je zaprimila sve pakete s glasačkim listićima građana koji žive izvan domovine.
Materijal je pristigao u zakonski predviđenom roku, a nadležni trenutno vrše strogu verifikaciju, nakon koje će uslijediti prebrojavanje glasova s Općih izbora održanih 4. oktobra.
Verifikacija i mobilni timovi
Predsjednik CIK-a Jovan Kalaba potvrdio je da je prijem pošiljki uspješno okončan te da je daljnja procedura u toku.
Krajnji rok za dostavljanje izbornog materijala iz inostranstva istekao je u petak, 9. oktobra, što je tačno pet dana nakon zatvaranja birališta.
Član CIK-a Željko Bakalar pojasnio je da će sve koverte koje su do tog datuma stigle u poštanski pretinac biti proslijeđene Glavnom centru za brojanje na detaljnu obradu.
Prema važećem pravilniku, cjelokupni rezultati moraju biti objavljeni najkasnije dvadeset dana od izbornog dana, tačnije do 24. oktobra.
Registrovani birači izvan BiH
Iz CIK-a su naveli da se uporedo pripremaju i precizni statistički podaci o tačnom broju pristiglih pošiljki.
Zvanična evidencija pokazuje da su za glasanje izvan granica naše zemlje na ovogodišnjim izborima registrovana ukupno 48.074 glasača.
Ovaj broj je utvrđen odlukom od 30. jula, nakon detaljne provjere prijava u sistemu e-Izbori. Zanimljivo je da je interes za učešće u izbornom procesu prvobitno iskazalo 60.037 građana do isteka roka 21. jula, ali su nakon strogih kontrola i provjera uslova ostali samo oni s potpuno ispravnom dokumentacijom.
Ipak, broj registrovanih ne mora nužno značiti i isti broj važećih glasova, jer će konačna cifra onih koji su iskoristili svoje pravo biti poznata tek po završetku cjelokupne verifikacije.
Mogu li listići iz inostranstva promijeniti rezultat?
Glasovi iz dijaspore bit će dodani u ukupni zbir čim Glavni centar završi sve neophodne provjere i prebroji važeće listiće.
S obzirom na izuzetno neizvjesnu borbu širom države, pošta iz inostranstva mogla bi odigrati presudnu ulogu, posebno tamo gdje su razlike između političkih subjekata, koalicija, kandidata veoma male.
Njihov utjecaj mogao bi biti najveći u Republici Srpskoj, gdje još uvijek postoji matematička mogućnost za promjene u utrci za potpredsjednika ovog entiteta, te u konačnoj raspodjeli mandata u Narodnoj skupštini RS.
Velika neizvjesnost vlada i kada su u pitanju nivoi u Federaciji BiH, s obzirom na to da i relativno mali broj glasova iz dijaspore može potpuno promijeniti omjer snaga u pojedinim kantonalnim skupštinama, Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. Slični slučajevi bilježeni su i u prethodnim izbornim ciklusima, kada je dijaspora diktirala konačni poredak na listama.